Hrvatskoj se otvara put prema novoj velikoj isplati europskog novca, nakon što je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu zahtjeva za gotovo 900 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Riječ je o osmom zahtjevu za plaćanje, kojim se dodatno povećava ukupni iznos sredstava povučenih iz europskog plana namijenjenog ublažavanju posljedica pandemije i jačanju gospodarske otpornosti.
Odobrenjem ove tranše, ukupan iznos isplaćenih sredstava penje se na 7,3 milijarde eura, što čini oko 73 posto ukupnog iznosa predviđenog hrvatskim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Time se Hrvatska svrstava među zemlje koje su najdalje odmaknule u provedbi reformi i investicija dogovorenih s Bruxellesom.
Prema ocjeni Europske komisije, Hrvatska je u zadovoljavajućoj mjeri ispunila šest ključnih etapa i 11 ciljanih vrijednosti, koje su bile uvjet za ovu isplatu. Preliminarna procjena već je proslijeđena Gospodarskom i financijskom odboru, koji sada ima rok od četiri tjedna za davanje mišljenja, nakon čega slijedi konačna odluka o isplati sredstava.
Zahtjev za osmu isplatu podnesen je sredinom prosinca, a temelji se na ispunjenju 17 reformskih i investicijskih pokazatelja u nizu područja. Obuhvaćeni su sektori gospodarstva, energetike, vodnog gospodarstva, prometa i poljoprivrede, ali i javna uprava, pravosuđe, digitalizacija, tržište rada, mirovinski sustav, zdravstvo, znanost i graditeljstvo.
Dio sredstava usmjeren je na poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga, osobito u slabije pokrivenim i teško dostupnim područjima. Planirano je uvođenje mobilnih ljekarni u sustav primarne zdravstvene zaštite, što uključuje nabavu specijaliziranih vozila i plovila namijenjenih otočnim i ruralnim zajednicama.
Među reformama koje su pozitivno ocijenjene nalazi se i izmjena sustava obveznih mirovinskih fondova, s ciljem smanjenja administrativnih troškova i veće fleksibilnosti za osiguranike. Time se omogućava lakše prilagođavanje štednih strategija tržišnim kretanjima te širenje mogućnosti ulaganja, uz bolju raspodjelu rizika.
Napredak je zabilježen i u mjerama usmjerenima na uključivanje ranjivih skupina na tržište rada, jačanje adekvatnosti mirovina te razvoj programa obrazovanja odraslih, osobito onih povezanih sa zelenim vještinama u građevinskom sektoru. Poseban naglasak stavljen je i na integraciju seizmičkih podataka te jačanje otpornosti infrastrukture.
Europska komisija potvrđuje i pomake u razvoju novih rješenja za mobilnost, uključujući proizvodnju i testiranje prototipova vozila te sustava za autonomnu vožnju. Istodobno se bilježi napredak u upravljanju vodnim resursima, nadzoru poljoprivrednog zemljišta i digitalnim rješenjima za lokalnu samoupravu.
U sklopu investicijskih projekata istaknuta je i izgradnja proširenog plinovoda Zlobin–Bosiljevo, dugog 58 kilometara, kao i mjere usmjerene na jačanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Hrvatskoj je kroz Plan oporavka i otpornosti ukupno na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega se 5,8 milijardi odnosi na bespovratna sredstva, dok je 4,2 milijarde eura predviđeno kroz zajmove. Dosadašnjom realizacijom ostvareno je oko 62 posto svih planiranih ključnih etapa i ciljeva, a osmom isplatom dodatno se približava završnoj fazi provedbe nacionalnog plana.

