Njemačka, koja je desetljećima slovila kao krajnja destinacija hrvatskih iseljenika, više ne privlači istim intenzitetom kao prije. Podaci iz posljednjih godina pokazuju jasan trend – broj hrvatskih državljana u Njemačkoj više ne raste, nego se smanjuje, a u posljednje dvije godine zabilježen je i negativan migracijski saldo.
Riječ je o značajnom zaokretu u odnosu na razdoblje nakon 2008. godine, kada je ekonomska kriza potaknula masovno iseljavanje, kao i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., kada je sloboda kretanja dodatno otvorila vrata tržišta rada zapadnih zemalja. Tada su brojne hrvatske obitelji, osobito mlade, u Njemačkoj tražile sigurnije prihode i stabilniju budućnost.
No slika se u međuvremenu promijenila. Plaće u Njemačkoj više ne nude prednost kakvu su imale prije desetak godina, osobito kada se u obzir uzmu visoki troškovi stanovanja, vrtića i svakodnevnog života. Razlika između primanja u Njemačkoj i Hrvatske se smanjila, dok su životni troškovi u Njemačkoj nastavili rasti.
Posebno je izražen pad dolazaka cijelih obitelji, što se smatra ključnim pokazateljem promjene migracijskih tokova. Dok su ranije roditelji odlazili s jasnom namjerom trajnog ostanka, danas se sve češće odlučuju na povratak, osobito kada djeca dođu u školsku dob. Upravo je obrazovni sustav jedan od razloga koji se sve češće spominje u raspravama o povratku.
Roditelji navode kako se teško prilagođavaju nastavnim programima i društvenim vrijednostima koje su drugačije od onih na koje su navikli u Hrvatskoj. Dio njih ističe da žele aktivnije sudjelovati u odgoju djece u okruženju koje im je kulturno i jezično bliže.
Povijesno gledano, odlazak u Njemačku imao je gotovo mitski status. Nakon Drugog svjetskog rata, a osobito šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Hrvati su u Njemačku odlazili kao gastarbajteri, najčešće bez obitelji, s idejom privremenog rada i povratka. No privremeni planovi često su se pretvarali u trajno preseljenje.
Današnja situacija bitno je drugačija. Iseljavanje više nije jednosmjerna ulica, a povratak u Hrvatsku postaje realna opcija za sve veći broj ljudi. Razvoj domaćeg tržišta rada, veće plaće u pojedinim sektorima i dostupnost poslova bliže mjestu stanovanja dodatno potiču takve odluke.
Statistike pokazuju da se više hrvatskih državljana u posljednje dvije godine iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo, što je jasan signal promjene dugogodišnjeg trenda. Njemačka i dalje ostaje važna destinacija za rad, no više ne predstavlja univerzalno rješenje za bolji život, osobito za obitelji koje traže dugoročnu stabilnost.
