Njemački radnici u 2025. godini nešto su rjeđe koristili bolovanje nego godinu ranije, no ukupna stopa izostanaka s posla i dalje je znatno viša nego prije pandemije COVID-19. Pokazuju to najnoviji podaci koje je u Berlinu predstavio BKK Dachverband, krovna organizacija podružnica zdravstvenih osiguranja (Betriebskrankenkassen – BKK).
Prema objavljenim brojkama, prosječno je 5,83 posto zaposlenih bilo na bolovanju u 2025., dok je 2024. ta stopa iznosila 5,9 posto. Iako je zabilježen blagi pad, iz Saveza upozoravaju kako je prerano govoriti o trajnoj promjeni trenda jer su izostanci i dalje osjetno iznad razine iz razdoblja prije pandemije.
Elektroničko bolovanje promijenilo statistiku
Jedan od razloga relativno visoke stope bolovanja Savez vidi u uvođenju elektroničke potvrde o nesposobnosti za rad 2022. godine. Od tada se sva bolovanja evidentiraju u potpunosti, bez mogućnosti da ostanu neprijavljena.
Članica Uprave Saveza, Anne-Kathrin Klemm, istaknula je da veći statistički brojevi ne znače nužno i veći broj bolesti.
„‘Žuti listić’, koji je ranije znao ostati u ladici ili uopće ne biti prijavljen, sada se pojavljuje u statistici“, poručila je Klemm.
Prema njezinim riječima, novi sustav omogućuje preciznije i transparentnije praćenje stvarnog zdravstvenog stanja zaposlenih.
Političke rasprave o zloupotrebama sustava
Visoka stopa bolovanja početkom godine otvorila je i političku raspravu. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) javno je izrazio zabrinutost zbog učestalih izostanaka, dok je ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) dovela u pitanje praksu otvaranja bolovanja putem telefona.
U javnosti su se pojavile sumnje u moguće zloupotrebe, no Klemm takve tvrdnje odbacuje.
„Tko želi smanjiti stopu bolovanja, mora se pozabaviti stvarnim uzrocima, a ne paušalno optuživati radnike“, poručila je.
Naglasila je i da na liječničkim potvrdama nije naznačeno jesu li izdane nakon telefonskog savjetovanja ili osobnog pregleda, zbog čega se ne može tvrditi da je upravo telefonsko bolovanje uzrok visokih brojki.
Najčešći razlozi izostanaka s posla
Podaci BKK-a pokazuju da bolesti mišićno-koštanog sustava i dalje čine najveći udio u ukupnoj stopi bolovanja, s 1,20 posto. Slijede bolesti dišnog sustava s udjelom od 1,17 posto.
Međutim, posebno zabrinjava kontinuirani rast psihičkih oboljenja. Njihov udio u ukupnoj stopi bolovanja porastao je s 0,62 posto u 2016. na 0,96 posto u aktualnoj statistici.
Stručnjaci upozoravaju da su psihičke tegobe često povezane s dugotrajnim bolovanjima, što predstavlja dodatni izazov za tržište rada i zdravstveni sustav.
Starenje radne populacije dodatni je faktor
Kao jedan od strukturnih razloga visoke stope bolovanja navodi se i činjenica da Njemačka ima najstariju radnu populaciju u Europskoj uniji. Starija dob prirodno povećava učestalost zdravstvenih problema i duljinu oporavka.
BKK Dachverband zastupa oko 9,6 milijuna osiguranika, a njihovi podaci smatraju se relevantnim pokazateljem stanja u njemačkom zdravstvenom sustavu i na tržištu rada.
Blagi pad ukupne stope bolovanja u 2025. godini pokazuje određenu stabilizaciju, no rast psihičkih oboljenja i dalje ostaje jedno od ključnih pitanja s kojim će se zdravstvena i radna politika morati sustavno baviti, osobito u kontekstu demografskih promjena i pritiska na radnu snagu.
