Od 1. kolovoza 2025. godine u Hrvatskoj su na snazi nova pravila za obračun naknade plaće tijekom bolovanja. Promjene donose znatno više minimalne i maksimalne iznose, no ostvarivanje pune naknade ovisit će o jednom važnom uvjetu koji dio zaposlenih možda neće ispuniti.
Izmjene su donesene kroz Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, a cilj im je prilagoditi sustav rastu troškova života i povećanju prosječnih plaća.
Tko isplaćuje naknadu i koliko traje obveza poslodavca?
Podjela odgovornosti ostaje ista.
Prvih 42 dana bolovanja trošak snosi poslodavac. Od 43. dana nadalje, isplatu preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Kod radnika s invaliditetom rok je kraći – poslodavac pokriva prvih sedam dana, a od osmog dana obvezu preuzima HZZO.
Naknada koju isplaćuje poslodavac određena je internim aktima tvrtke, ali zakonski ne smije biti niža od 70 posto prosječne plaće radnika ostvarene u prethodnih šest mjeseci.
Kada HZZO isplaćuje naknadu od prvog dana?
Postoje situacije u kojima Zavod preuzima isplatu odmah, bez čekanja 42 dana.
To su:
- komplikacije u trudnoći
- njega bolesnog djeteta
- pratnja bolesne osobe na liječenje
- izolacija zbog zarazne bolesti
U tim slučajevima radnik od prvog dana prima naknadu na teret HZZO-a, što rasterećuje i zaposlenika i poslodavca.
Novi iznosi: Maksimalna naknada gotovo 1.000 eura
Najveća promjena odnosi se na povećanje iznosa naknada koje isplaćuje HZZO.
Maksimalni mjesečni iznos porastao je s 565,04 eura na 995,45 eura.
Istodobno je povećan i minimalni iznos, koji sada iznosi 353,15 eura, dok je ranije bio 110,36 eura.
Time se želi osigurati barem osnovna razina primanja radnicima s najnižim plaćama tijekom dulje odsutnosti s posla.
Koliki postotak plaće se isplaćuje?
Visina naknade ovisi o duljini trajanja bolovanja.
- Tijekom prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja isplaćuje se 70 posto osnovice.
- Nakon šest mjeseci taj se iznos povećava na 80 posto osnovice.
Posebna promjena odnosi se na roditelje. Granica za ostvarivanje prava na 100 posto naknade (do maksimalnog limita od 995,45 eura) kod njege djeteta podignuta je s tri na sedam godina starosti djeteta.
U slučajevima ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolovanja povezanog sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, naknada se isplaćuje u 100-postotnom iznosu bez gornjeg limita.
Ključni uvjet: prethodni staž osiguranja
Iako su iznosi povećani, pravo na naknadu obračunatu prema vlastitoj plaći ovisi o tzv. prethodnom stažu osiguranja.
Radnik mora imati:
- najmanje devet mjeseci neprekidnog staža, ili
- dvanaest mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.
Ako taj uvjet nije ispunjen, osiguranik nema pravo na naknadu prema svojoj plaći, već prima minimalni propisani iznos od 353,15 eura.
Ova odredba posebno pogađa radnike koji su tek nedavno zaposleni ili su imali dulje prekide u radnom odnosu.
Što nakon 18 mjeseci bolovanja?
Za dugotrajna bolovanja predviđen je dodatni mehanizam.
Nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja po istoj dijagnozi, naknada se umanjuje za 50 posto.
Iznimke postoje kod teških bolesti, uključujući maligna oboljenja definirana posebnim pravilnikom, gdje se umanjenje ne primjenjuje.
Čak i u slučaju smanjenja, isplata za puno radno vrijeme ne može biti niža od minimalnog iznosa od 353,15 eura.
Digitalizacija sustava
Od 2026. godine sustav je dodatno unaprijeđen kroz digitalni model e-Bolovanja.
Liječnici elektroničkim putem dostavljaju izvješća poslodavcima, čime se smanjuje administrativno opterećenje za radnike koji su na bolovanju.
Promjene u sustavu bolovanja donose osjetno veće naknade i jasnije procedure, ali pravo na puni iznos i dalje ovisi o duljini osiguranja i vrsti bolovanja, dok se kod dugotrajnih izostanaka primjenjuju posebna pravila predviđena zakonom.
