Poslijeratna obnova Ukrajine u idućem desetljeću mogla bi dosegnuti gotovo 588 milijardi američkih dolara, odnosno više od 500 milijardi eura. Riječ je o iznosu koji premašuje trostruki godišnji BDP zemlje iz 2025. godine i jasno pokazuje razmjere razaranja nakon gotovo četiri godine rata.
Najnovija procjena rezultat je zajedničkog izvješća ukrajinskih vlasti, Svjetske banke, Europske komisije i Ujedinjenih naroda, koje analizira štetu nastalu od početka ruske invazije u veljači 2022. do kraja prosinca 2025. godine.
Prema dokumentu, “Troškovi obnove nastavljaju rasti i sada se procjenjuju na 587,7 milijardi dolara u razdoblju od deset godina, što je protuvrijednost tri BDP-a Ukrajine iz 2025. godine.”
Procjena se ažurira svake godine, a trend je jasan – iznos potreban za obnovu kontinuirano raste.
Najteže pogođeni sektori: stanovanje, promet i energetika
Izvješće ističe kako su stambeni sektor, prometna infrastruktura i energetika pretrpjeli najveću štetu.
Najveće dugoročne potrebe očekuju se upravo u tim područjima:
- Prometni sektor – oko 82 milijarde eura
- Energetski sektor – oko 77 milijardi eura
- Stambeni sektor – oko 77 milijardi eura
- Trgovina i industrija – oko 54 milijarde eura
- Poljoprivreda – oko 47 milijardi eura
Velik dio razaranja koncentriran je u regijama blizu bojišnice te u velikim urbanim centrima. Posebno su pogođene regije Doneck i Harkiv, gdje su borbe bile i ostale među najintenzivnijima.
Uništene ceste, mostovi, željezničke pruge i energetska postrojenja dodatno otežavaju svakodnevni život stanovništva, ali i usporavaju gospodarski oporavak zemlje.
Kijev pod stalnim napadima: milijarde za obnovu glavnog grada
Glavni grad Kijev, s oko tri milijuna stanovnika, suočava se s procijenjenim troškom obnove većim od 15 milijardi dolara.
Grad je tijekom rata bio česta meta napada dronovima i projektilima, a oštećenja su zabilježena na stambenim zgradama, energetskim objektima i prometnoj infrastrukturi. Iako Kijev nije bio pod dugotrajnom okupacijom, kontinuirani napadi ostavili su duboke posljedice.
U usporedbi s drugim europskim metropolama, površinom nešto manjom od Berlina, Kijev je tijekom rata postao simbol otpornosti, ali i razmjera štete koju moderni sukob može prouzročiti u urbanim sredinama.
Posljedice koje će trajati generacijama
Izvješće upozorava da će ljudske, socioekonomske i ekološke posljedice ruske invazije osjećati generacije.
Razaranja nisu ograničena samo na infrastrukturu. Milijuni raseljenih osoba, gubitak radne snage, psihološke traume i devastirani okoliš predstavljaju dugoročan izazov.
Obnova neće značiti samo izgradnju novih zgrada i cesta, već i povratak stanovništva, revitalizaciju tržišta rada te obnovu povjerenja investitora.
Više od 400 milijardi dolara pomoći, ali većina odlazi na rat
Prema podacima njemačkog instituta Kiel, zapadni saveznici Ukrajine od početka invazije deblokirali su više od 400 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći.
Ipak, velik dio tih sredstava troši se na ratne operacije i održavanje gospodarstva, dok se pravi opseg obnove očekuje tek nakon završetka sukoba.
Europska unija je u prosincu odobrila zajam od 90 milijardi eura za razdoblje 2026. i 2027. godine, pri čemu je znatan dio sredstava namijenjen obrani. Međutim, političke napetosti unutar Unije i najave mogućih blokada dodatno kompliciraju financijsku perspektivu.
Regije pred najvećim izazovima
Regije Doneck i Harkiv, smještene na istoku i sjeveroistoku zemlje, suočavaju se s najtežim zadatkom obnove. Dugotrajne borbe rezultirale su uništenjem industrijskih kapaciteta, energetskih postrojenja i stambenih četvrti.
U tim područjima obnova će zahtijevati ne samo golema financijska sredstva, već i dugoročnu sigurnosnu stabilnost.
Istodobno, poljoprivredne regije koje su prije rata činile okosnicu ukrajinskog izvoza sada traže obnovu infrastrukture, razminiranje i ponovno pokretanje proizvodnje.
Ukupna procjena od gotovo 588 milijardi dolara jasno pokazuje da će proces obnove biti jedan od najvećih u suvremenoj europskoj povijesti. Dok rat i dalje traje, financijski zahtjevi rastu, a međunarodna zajednica suočava se s pitanjem kako osigurati dugoročnu potporu zemlji čije će se posljedice sukoba osjećati desetljećima.
