Umjetna inteligencija postala je dio svakodnevice, a ChatGPT i drugi AI modeli danas pomažu u pisanju, pretraživanju informacija, učenju i poslovnim zadacima. No uz praktičnost dolazi i pitanje – gdje je granica sigurnosti?
Stručnjaci za digitalnu sigurnost upozoravaju da korisnici često, u želji da brzo dođu do odgovora, otkrivaju osjetljive informacije ne razmišljajući o mogućim posljedicama.
Iako chatbot nije stvarna osoba, u kontekstu privatnosti treba ga tretirati s jednakim oprezom kao i bilo kojeg nepoznatog sugovornika na internetu.
U nastavku donosimo pregled podataka koje nikada ne biste smjeli dijeliti s AI alatima.
1. Osobni podaci
Ime i prezime, adresa stanovanja, OIB, broj osobne iskaznice ili putovnice – sve su to informacije koje ne bi smjele završiti u razgovoru s AI modelom.
Posebno je rizično slati fotografije osobnih dokumenata. Ako, primjerice, tražite pomoć pri izradi životopisa, sigurnije je zatražiti predložak koji ćete sami ispuniti, umjesto da unosite vlastite identifikacijske podatke u sustav.
Digitalni trag ostaje, a jednom podijeljene informacije teško je povući.
2. Financijski podaci
Brojevi kreditnih kartica, podaci o bankovnim računima, lozinke za internetsko bankarstvo – to su informacije koje nikada ne biste dali nepoznatoj osobi. Isto pravilo vrijedi i za AI.
Ako tražite savjet o kreditima, poreznim olakšicama ili investiranju, koristite izmišljene primjere. Nikada ne unosite stvarne financijske podatke.
3. Lozinke i pristupni podaci
Otkrivanje korisničkih imena i lozinki predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik. Baš kao što ne biste nekome predali ključeve stana, ne biste trebali ni AI modelu povjeriti pristupne podatke za e-mail, društvene mreže ili poslovne sustave.
Čak i ako sustav tvrdi da podatke ne pohranjuje trajno, rizik od zlouporabe uvijek postoji.
4. Privatne i povjerljive informacije
AI nije ispovjedaonica. Osobni problemi, obiteljske situacije, zdravstveni detalji ili glasine o drugim osobama ne bi trebali biti dio razgovora s chatbotom.
Stručnjaci savjetuju jednostavno pravilo: ako ne biste željeli vidjeti svoj upit javno objavljen, nemojte ga ni unositi.
5. Povjerljivi podaci o tvrtkama
Korištenje AI alata za izradu poslovnih dokumenata može biti korisno, ali dijeljenje internih informacija nosi rizik. Podaci o patentima, prototipovima, poslovnim planovima ili financijskim izvještajima spadaju u kategoriju povjerljivih informacija.
Zbog toga neke tvrtke blokiraju pristup AI modelima na službenim uređajima.
6. Eksplicitni ili sumnjivi upiti
Čak i šala može imati posljedice. Upiti poput “kako se riješiti nekoga trajno” ne samo da neće dobiti odgovor, nego mogu biti označeni kao sumnjivi.
AI sustavi imaju sigurnosne mehanizme koji prepoznaju potencijalno opasne sadržaje. Neprimjereni upiti mogu rezultirati ograničenjem pristupa.
7. Medicinske informacije
Sve više korisnika ChatGPT koristi kao zamjenu za internetsku tražilicu, pa čak i za savjete o zdravlju. Nije sporno tražiti opće informacije, no dijeljenje osobnih medicinskih podataka nije preporučljivo.
Primjerice, umjesto detaljnog opisa vlastitog zdravstvenog stanja, bolje je postaviti općenito pitanje poput:
“Preporuči mi vježbe za muškarca u 30-ima koji ima problema s išijasom.”
Takav pristup smanjuje rizik izlaganja privatnih informacija.
Umjetna inteligencija donosi brojne prednosti, ali i nove izazove. Granica između praktičnosti i sigurnosti često je tanka. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost digitalne pismenosti i opreza pri svakom unosu podataka, jer ono što se jednom podijeli u digitalnom prostoru može ostati dostupno dulje nego što korisnici očekuju.
