Napetosti na Bliskom istoku ponovno su uzdrmale svjetska tržišta energenata, a posljedice bi se mogle osjetiti i u Hrvatskoj. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte, kroz koji prolazi oko trećine globalne opskrbe.
Ova odluka dolazi u trenutku već povišenih geopolitičkih tenzija i prijeti novim rastom cijena nafte, koje su u ranijim krizama dosezale i 140 dolara po barelu. Analitičari upozoravaju da bi aktualni razvoj događaja mogao izazvati snažan pritisak na globalno tržište i pokrenuti novi inflacijski val.
Dojava s benzinske postaje izazvala zabrinutost
U Zagrebu su se tijekom večeri počele širiti informacije o mogućem naglom rastu cijena goriva. Jedan čitatelj ispričao je kako mu je djelatnik benzinske postaje rekao da bi gorivo već od ponoći moglo poskupjeti za oko 30 posto.
Iako nema službene potvrde takve tvrdnje, vijest je brzo potaknula reakciju vozača. Građani su pohrlili na crpke, puneći rezervoare i kanistre, želeći izbjeći potencijalni udar na kućni budžet. Mnogi se prisjećaju naglih poskupljenja iz 2022. godine, kada su cijene goriva u kratkom roku dosegnule rekordne razine.
Na pojedinim benzinskim postajama u Zagrebu i okolici zabilježene su kolone vozila, a situacija se tijekom večeri dodatno intenzivirala.
Globalna tržišta u “risk-off” modu
Financijska tržišta reagirala su gotovo trenutačno. Investitori se povlače u sigurnije oblike imovine, dok su energetske burze zabilježile snažne oscilacije. Stručnjaci ističu da su tržišta prešla u tzv. “risk-off” režim, što znači pojačan oprez i izbjegavanje rizičnih ulaganja.
Istodobno, referentne cijene plina u Europi skočile su za gotovo 50 posto nakon vijesti o prekidu proizvodnje ukapljenog prirodnog plina u Kataru, gdje su operativna postrojenja pogođena napadima. Katar je jedan od važnih izvoznika LNG-a, a dio tog plina dolazi i prema europskim terminalima, uključujući i LNG terminal na Krku.
Hrvatska između globalnih poremećaja i domaće regulacije
Iako Hrvatska dio cijena goriva regulira kroz administrativne mjere, domaće tržište i dalje je snažno vezano uz globalna kretanja cijena sirove nafte i plina. Svako ozbiljnije poremećaje u opskrbi teško je dugoročno amortizirati bez posljedica.
Stručnjaci za energetiku upozoravaju da bi, ako se blokada Hormuškog tjesnaca produži, moglo doći do poremećaja u transportnim rutama, povećanja troškova osiguranja tankera i dodatnog rasta cijena sirovine. U takvom scenariju, pritisak bi se postupno prelijevao na rafinerije, distributere i konačno – na potrošače.
Udar na inflaciju i kućne budžete
Rast cijena goriva u pravilu ima domino-efekt. Poskupljuju prijevoz, logistika i proizvodnja, a potom i cijene hrane i osnovnih proizvoda. Posebno su osjetljive zemlje srednje i istočne Europe, gdje se rast cijena energenata brže reflektira na maloprodajne cijene.
Ekonomisti upozoravaju da bi novi energetski šok mogao usporiti planove za smanjenje kamatnih stopa i dodatno opteretiti gospodarstva koja se još oporavljaju od prethodnih kriza.
Hoće li do poskupljenja doći već noćas?
Za sada nema službenih odluka o izvanrednom povećanju cijena goriva u Hrvatskoj. Međutim, tržišta reagiraju brzo, a iskustva iz ranijih kriza pokazuju da se promjene mogu dogoditi u vrlo kratkom roku.
Blokada jednog od najvažnijih svjetskih energetskih čvorišta otvorila je niz pitanja o stabilnosti opskrbe i kretanju cijena u narednim danima. Dok građani pune rezervoare, a burze bilježe snažne pomake, jasno je da bi se posljedice ove geopolitičke odluke mogle osjetiti i na hrvatskim cestama te u novčanicima potrošača.
