Novi rast cijena energenata sve se snažnije prelijeva na prehrambeni sektor, a prvi signali već su vidljivi na tržištu osnovnih poljoprivrednih sirovina. Dok Vlada najavljuje intervencije kako bi ublažila energetski udar na građane i gospodarstvo, upozorenja iz prehrambene industrije sugeriraju da bi se posljedice uskoro mogle osjetiti i na policama trgovina.
U razgovoru u studiju RTL-a Danas konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić upozorila je da aktualni poremećaji ne predstavljaju klasičnu prehrambenu krizu, nego prije svega energetsku krizu koja se postupno širi kroz cijeli proizvodni lanac hrane.
Vlada najavljuje mjere zbog energetskog udara
Premijer Andrej Plenković u subotu je najavio da će Vlada početkom idućeg tjedna predstaviti nove energetske mjere kako bi rast cijena energenata bio manji i podnošljiviji za građane i gospodarstvo.
“Nalazimo se na početku najveće energetske krize koju ova generacija pamti da će Vlada, kao što je činila i do sada, morati intervenirati, ne samo o cijeni naftnih derivata nego će pratiti i cijene plina na tržištu te posljedično cijene struje”, kazao je Plenković u subotu.
Takva najava dolazi u trenutku kada i domaće i europske institucije u svojim projekcijama računaju s jačim inflacijskim pritiscima upravo zbog rasta cijena energije. HNB u proljetnoj projekciji za Hrvatsku navodi da bi se prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2026. mogla ubrzati na 4,6 posto, nakon 4,4 posto u 2025., uz izraženi utjecaj cijena energenata. ESB istodobno za europodručje predviđa inflaciju od 2,6 posto u 2026. te upozorava da se rast cijena energije prenosi i na hranu.
Blažić: ovo nije prehrambena, nego energetska kriza
U središtu upozorenja nalazi se ocjena da sadašnji val poskupljenja ne polazi od nestašice hrane, nego od troškova energije koji zahvaćaju gnojivo, transport i sirovine, a zatim se prelijevaju na cijeli sektor proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Blažić je podsjetila da se ova situacija razlikuje od one iz 2022. godine nakon napada na Ukrajinu, kada je inflacija hrane bila iznimno visoka. Sada se, prema njezinu tumačenju, kriza razvija drukčijim putem: od energenata, preko inputa u proizvodnji, prema gotovim proizvodima.
Na takav mehanizam upozoravaju i međunarodne institucije. IMF je prošlog tjedna objavio da bi dugotrajniji rast cijena energije zbog rata na Bliskom istoku mogao dodatno podići inflaciju i sniziti gospodarski rast, pri čemu se posebno spominju poremećaji u transportu i opskrbi gnojivima koji mogu pogurati i cijene hrane.
Prvi znakovi rasta vide se na pšenici, kukuruzu i soji
Prema riječima Blažić, prvi udar na cijene već se nazire na robnim burzama. Ondje se, kako je navela, već počelo špekulirati s cijenama žitarica.
Pšenica je, prema njezinim riječima, rasla između 10 i 15 posto. Kukuruz je u zadnja dva dana porastao između 8 i 9 posto, dok je soja otišla gore za 5 posto. Upravo su to, istaknula je, proizvodi na kojima se već vide prvi znakovi da dolazi do poskupljenja.
Kako su pšenica, kukuruz i soja temeljne sirovine za velik dio prehrambene proizvodnje, njihov rast odmah pojačava pritisak na daljnje faze lanca opskrbe.
Kruh je među prvim kandidatima za skuplju cijenu
Na pitanje može li među prvim proizvodima poskupjeti kruh, Blažić je odgovorila da se upravo o tim sirovinama radi, uz dodatni problem činjenice da je pekarska industrija energetski vrlo zahtjevna, kaže za RTL
Drugim riječima, pritisak ne dolazi samo iz skupljeg brašna i žitarica nego i iz same proizvodnje, koja troši mnogo energije. Zato se kruh vrlo brzo nameće kao jedan od proizvoda kod kojih bi se rast troškova mogao najlakše preliti na krajnju cijenu.
Ipak, Blažić nije iznosila procjenu konkretnog postotka mogućeg poskupljenja. Naglasila je da nitko u ovom trenutku ne može dati precizan odgovor, prije svega zato što je ključno pitanje koliko će kriza trajati i hoće li doći do njezine daljnje eskalacije ili smirivanja.
Inflacija hrane ne bi trebala doći odmah
Iako su troškovi porasli, Blažić upozorava da učinak na police ne bi morao biti trenutačan. Razlog vidi u tome što proizvođači, skladišta i trgovine još raspolažu određenim zalihama sirovina i gotovih proizvoda nabavljenih dok troškovi prije dva ili tri tjedna još nisu bili tako visoki.
Zbog toga, prema njezinoj procjeni, inflacija hrane ne bi trebala izbiti odmah, nego bi se njezine posljedice mogle jače osjetiti tek u trećem tromjesečju.
Takav vremenski odmak djelomično se vidi i u projekcijama europskih institucija. ESB navodi da bi inflacija cijena hrane trebala jačati od kraja 2026. kako se troškovni pritisci nastali zbog poskupljenja energije budu prenosili na potrošačke cijene hrane.
Voće, povrće, riba i meso nisu izvan udara
Blažić je upozorila da ni tzv. zdravije kategorije hrane nisu zaštićene od pritiska troškova. Voće, povrće i riba u jednom dijelu proizvodnje također nose troškove povezane s gnojivom i gorivom, a dok proizvod stigne do police, energija je u njegovu cijenu već ugrađena više puta, osobito kroz transport.
Ista logika vrijedi i za druge skupine proizvoda. Kod mesa važnu ulogu ima stočna hrana, dok je i kod vode energija potrebna za distribuciju. U takvim okolnostima, ako se ostvari scenarij daljnjeg rasta cijena energenata i velikih poremećaja praćenih špekulacijama na burzama, poskupljenje bi moglo zahvatiti praktički sve namirnice.
Tržište prati i ponašanje investitora
Dodatnu nervozu, prema Blažić, stvaraju i tržišni igrači koji reagiraju na očekivanja daljnjeg rasta.
“Mnogi špekulanti će i ovdje sigurno ‘mutiti vode’, kao što je to bilo i u doba korone.”
Objasnila je i da smanjivanje short pozicija investitora na pšenici i kukuruzu pokazuje da dio tržišta već računa s rastom cijena. Upravo to stvara dodatni prostor za nestabilnost i brže prelijevanje burzovnih kretanja na realni sektor.
Recesija nije sigurna, ali sve ovisi o ratu
Na pitanje ulazimo li u recesiju, Blažić je naglasila da nijedna od ključnih međunarodnih institucija — od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke do Europske središnje banke — ne isključuje mogućnost smirivanja situacije ako ne dođe do daljnje eskalacije rata na Bliskom istoku.
Drugim riječima, temeljna pretpostavka svih projekcija i dalje je povezana s razvojem sukoba. Reuters je prenio da IMF procjenjuje kako će stvarni učinak na inflaciju i rast ovisiti upravo o trajanju i intenzitetu energetskog šoka. HNB je u svojoj projekciji također objavio alternativne scenarije u kojima jači i dugotrajniji rast cijena nafte i plina dodatno podiže inflaciju i usporava rast BDP-a.
Par-nepar zasad nije na stolu, ali upozorenje ostaje
Govoreći o mogućnosti restrikcija poput vožnje po modelu par-nepar, Blažić nije željela davati čvrstu procjenu, ali je jasno poručila da razvoj situacije ne izgleda ohrabrujuće.
“Pa, ne znam. Situacija ne izgleda blistavo kada vidimo da zemlje u okruženju, poput Španjolske ili Slovenije, već uvode nekakve mjere i ograničenja. Nismo mi otok.”
Upravo ta rečenica sažima ton cijelog upozorenja: glavni udar tek se formira, a Hrvatska neće ostati izvan šireg europskog i regionalnog pritiska ako energetska kriza potraje.
