Susret hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i predsjednice Sjeverne Makedonije Gordane Siljanovske-Davkove u Zagrebu otvorio je niz političkih i sigurnosnih tema koje nadilaze bilateralne odnose. U središtu razgovora našli su se europski put Sjeverne Makedonije, ali i širi kontekst stabilnosti jugoistočne Europe.
Službeni posjet makedonske predsjednice dolazi u trenutku kada njezina zemlja prolazi kroz intenzivne pritiske povezane s europskim integracijama.
Sjeverna Makedonija pod pritiskom zbog ustavnih promjena
Predsjednica Siljanovska-Davkova otvoreno je progovorila o izazovima s kojima se njezina država suočava u procesu približavanja Europskoj uniji.
Naglasila je kako postoje ozbiljni zahtjevi prema Skoplju koji uključuju promjene Ustava.
“- Skopje traži da se prema nama ne primjenjuju dvostruki standardi. Prema našem Ustavu, inicijativu za njegovu promjenu mogu pokrenuti predsjednik, 30 zastupnika ili 150 tisuća građana. Sada, međutim, to od nas traži i EU, a možda će i neki od naših susjeda. To je doista golem pritisak. Kao država, skromno tražimo da se ukinu dvostruki standardi i da se naša postignuća vrednuju kao i svačija druga,” rekla je.
U nastavku je dodatno naglasila sigurnosnu dimenziju proširenja:
“- To je danas sigurno pitanje. Mi spadamo u drugu kategoriju, no postoje pitanja o kojima se doista ne bi trebalo ni raspravljati. Jasno je da proširenje danas nije samo političko, kulturno i ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje, jer su se sve velike svjetske turbulencije uvijek prelamale preko Balkana,” poručila je.
Milanović: EU nije temelj, već nadogradnja
Hrvatski predsjednik u svojim je istupima ponudio drugačiju perspektivu o ulozi Europske unije, naglašavajući kako ključ stabilnosti leži u unutarnjoj snazi država.
“- Makedonija sama odlučuje što joj je bolje i koji put bira. To je, pretpostavljam, put sigurnosti, zadovoljstva, blagostanja, mira i spokoja njihovih građana. Ovo drugo, uključujući i EU i NATO je fasada, vrsta energetske obnove, stiropor… ono što čini kuću je struktura – nosivi zidovi i njezina struktura,” rekao je Milanović.
Sličan stav iznio je i kada je govorio o Hrvatskoj:
“- To vrijedi i za Hrvatsku. EU je nadgradnja, nije zgrada… EU je dobrodošla senzacija, dok traje. To je to, nemam tu nikakvih iluzija. Makedoniji želim da sami ocijene, bez tuđe manipulacije i mentorstva, što je za njih dobro. To traje predugo. Prije 5, 6, 7 godina ovo ne bih govorio, a danas govorim jer to vidim. Ima života i bez EU-a i to uspješnog i dostojanstvenog,” istaknuo je.
Spor oko obrambene suradnje i “Davidove praćke”
Dio izjava odnosio se i na pitanje vojne opreme i potencijalne suradnje s Izraelom, što je izazvalo dodatnu pozornost.
Komentirajući navodne pregovore o nabavi obrambenog sustava, Milanović je bio izravan:
“Kupovati bilo koji obrambeni sustav bez HV-a – to je nakupstvo. Ako on ili bilo tko želi u tu vrstu aranžama, to znači da je potrebna je suradnja HV-a s izraelskom vojskom. Tako mi Boga, to se neće dogoditi.”
U nastavku se osvrnuo i na širi kontekst regionalne sigurnosti:
“A što se tiče famoznih Davidovih praćki i ostalog pribora, to je sustav koji, čak i da je zadnji na svijetu, a nije, je nadomjestiv. Mi kupujemo tenkove i Davidove praćke, dok Izrael naoružava našeg prvog susjeda, govorim o Srbiji”, kazao je.
Širi kontekst: Balkan i globalne sigurnosne napetosti
Izjave s ovog susreta uklapaju se u širi okvir sve izraženijih sigurnosnih izazova u regiji. Balkan se tradicionalno smatra osjetljivim prostorom na kojem se reflektiraju globalne političke napetosti, što je dodatno naglašeno u kontekstu aktualnih međunarodnih kriza.
U takvom okruženju, pitanja europskih integracija, obrambene politike i regionalnih odnosa dobivaju dodatnu težinu.
Otvorena pitanja europske budućnosti regije
Susret u Zagrebu pokazao je različite pristupe ključnim pitanjima – od europskih integracija do sigurnosnih politika.
Dok Sjeverna Makedonija upozorava na pritiske i traži ravnopravan tretman, hrvatski predsjednik ističe važnost samostalnog odlučivanja i relativizira ulogu europskih institucija.
Razgovori su potvrdili da se političke i sigurnosne teme u regiji sve više isprepliću, uz nastavak rasprava o budućem smjeru država jugoistočne Europe.
