Nakon četiri godine rata u Ukrajini, rusko gospodarstvo pokazuje jasne znakove slabljenja, a sam predsjednik Vladimir Putin prvi je put javno priznao pad ključnog ekonomskog pokazatelja – bruto domaćeg proizvoda.
Na sastanku vlade iznio je konkretne brojke koje ukazuju na negativan trend.
Pad gospodarstva potvrđen službenim podacima
Ruski predsjednik iznio je podatak o smanjenju gospodarske aktivnosti, istaknuvši:
„U siječnju ove godine ruski BDP bio je 2,1 posto niži nego prije godinu dana“
Osim toga, zabilježen je i pad industrijske proizvodnje, koja je smanjena za 0,8 posto.
Ovi podaci predstavljaju prvi put da je Putin osobno priznao pogoršanje ekonomskih pokazatelja od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Neobično objašnjenje: krivi su državni praznici
Unatoč sve izraženijim ekonomskim problemima, ruski predsjednik ponudio je objašnjenje koje je izazvalo pažnju.
Prema njegovim riječima, razlog pada gospodarstva nije povezan sa sankcijama Zapada, već s povećanim brojem neradnih dana.
Istaknuo je kako je upravo veći broj državnih praznika u 2026. godini, u odnosu na prethodnu, utjecao na smanjenje BDP-a.
Takvo objašnjenje ne podudara se s procjenama analitičara koji smatraju da sam broj praznika ne može imati tako značajan utjecaj na ukupno gospodarstvo.
Rat i sankcije kao ključni teret
Rusija već četiri godine vodi rat protiv Ukrajine, što ima izravan utjecaj na ekonomiju. Sukob zahtijeva ogromna financijska sredstva, troši resurse i vojnu opremu te ima ozbiljne posljedice i po ljudske živote.
Istodobno, zapadne sankcije usmjerene na ključne sektore dodatno su oslabile rusko gospodarstvo.
Posebno je pogođen energetski sektor, koji je jedan od glavnih izvora prihoda države.
Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), prihodi Rusije od prodaje fosilnih goriva pali su za 19 posto u četvrtoj godini rata u odnosu na prethodnu godinu.
U usporedbi s razdobljem prije rata, ukupni pad dosegnuo je 27 posto.
Neočekivani rast prihoda zbog globalnih okolnosti
Unatoč općem padu, pojedini globalni događaji donijeli su privremeno olakšanje ruskim prihodima.
Zbog razvoja situacije na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, došlo je do rasta cijena energenata, što se odrazilo i na ruski izvoz.
U prvih 15 dana ožujka Rusija je od prodaje fosilnih goriva ostvarivala oko 372 milijuna eura dnevno, što je približno 14 posto više u odnosu na prosjek iz veljače.
Nalog vladi za hitne mjere
Nakon iznošenja podataka o padu BDP-a, Putin je reagirao zahtjevom prema vladi.
Naložio je poduzimanje konkretnih koraka kako bi se gospodarstvo što prije stabiliziralo i vratilo na put rasta.
Naglasio je potrebu za brzim „povratkom na put održiva rasta.“
Ekonomski pritisci bez jasnog raspleta
Unatoč pokušajima ublažavanja posljedica, jasno je da kombinacija rata, sankcija i globalnih tržišnih kretanja i dalje snažno utječe na rusko gospodarstvo.
Pad ključnih pokazatelja, uz istodobne povremene oscilacije prihoda, ukazuje na složenu i nestabilnu ekonomsku situaciju koja se razvija paralelno s nastavkom sukoba.
