Mogućnost ozbiljnih poremećaja u opskrbi energentima ponovno se nadvila nad Europom, dok globalna tržišta reagiraju na produbljivanje sukoba na Bliskom istoku. Sve više aktera iz energetskog sektora upozorava da bi posljedice mogle postati vidljive brže nego što se očekivalo.
Kriza na Bliskom istoku potresa globalnu opskrbu
Prema upozorenjima čelnika Shella Waela Sawana, situacija na energetskim tržištima već je izmakla lokalnim okvirima i poprima globalne razmjere. “Posljedice se šire poput valova”, izjavio je, naglašavajući kako se učinci krize prvo osjećaju u Aziji, ali se ubrzano približavaju Europi.
Dodatni pritisak na opskrbne lance izazvao je potez Irana koji je zatvorio Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta. Time je blokirano približno 20 posto globalnih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina, što je odmah izazvalo uznemirenost na tržištima.
Europa pred mogućim restrikcijama potrošnje
S obzirom na razvoj događaja, europske vlade mogle bi se naći pred teškim odlukama. Među mogućim mjerama spominje se ograničavanje potrošnje energije, što bi predstavljalo povratak na politike viđene tijekom energetske krize 2022. godine.
Sawan je upozorio da bi takve mjere mogle postati nužne već u kratkom roku, osobito ako se situacija dodatno pogorša. “Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u travanj sve više i na Europu.”
Azija već poduzima drastične mjere
Dok Europa još razmatra scenarije, azijske zemlje već su počele uvoditi konkretne restrikcije. U pojedinim državama uveden je četverodnevni radni tjedan, smanjena je uporaba klima-uređaja, a službena putovanja u inozemstvo privremeno su obustavljena.
Ove mjere ukazuju na ozbiljnost situacije, ali i na razinu ovisnosti regije o energentima s Bliskog istoka.
Vojne napetosti dodatno pogoršavaju situaciju
Istodobno, geopolitička napetost dodatno se produbljuje. Velika Britanija predvodi inicijative za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, a razmatra se i uporaba dronova za uklanjanje mina.
S druge strane, američki predsjednik Donald Trump priprema moguće slanje padobranaca radi potencijalne vojne operacije na strateškim otocima uz iransku obalu, iako paralelno tvrdi da se diplomatski razgovori nastavljaju.
Pregovaračka dinamika također se mijenja – potpredsjednik JD Vance mogao bi preuzeti ključnu ulogu jer Iran odbija surađivati s dosadašnjim američkim izaslanicima. Prema izvorima, razlog leži u dubokom nepovjerenju, uz optužbe da su im “zabili nož u leđa” tijekom prethodnih pregovora.
Tržišta reagiraju: cijene energenata naglo rastu
U posljednja četiri tjedna cijene nafte porasle su za 40 posto, dok su cijene plina skočile za čak 60 posto. Takav rast dodatno destabilizira tržišta i potiče utrku za alternativnim izvorima opskrbe.
Azijske zemlje, uključujući Kinu, Japan i Južnu Koreju, sve agresivnije osiguravaju isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država. Time dolazi do izravnog nadmetanja s Europom za iste resurse.
Energetski analitičar Ashley Kelty objasnio je situaciju riječima: “Velik dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više”.
Najgori scenarij i dalje malo vjerojatan, ali moguć
Unatoč zabrinutosti, stručnjaci iz industrije naglašavaju da potpune nestašice goriva još uvijek nisu najizgledniji scenarij. Ipak, upozoravaju da takav razvoj događaja nije isključen.
Jedan visoki izvor iz britanske energetske industrije opisao je situaciju kao “jedan od najgorih, ali je i dalje apsolutno moguć” scenarij. Dodao je da se trenutačno veći naglasak stavlja na rast cijena nego na fizički nedostatak energenata.
Rastući troškovi prijete gospodarstvu
Kako cijene nastavljaju rasti, pojavljuje se novo pitanje – koliko dugo Europa može podnositi takav financijski teret. Postoji realna mogućnost da će visoki troškovi natjerati građane i poduzeća na samoinicijativno smanjenje potrošnje.
Prema istom izvoru, ključni trenutak mogao bi nastupiti tijekom ljeta: “Jasno je da postoji točka, možda u lipnju ili srpnju, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje je li Europa spremna toliko platiti.”
Strah od recesije sve izraženiji
Financijski sektor već upozorava na moguće šire posljedice. Bankari s Wall Streeta procjenjuju da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ući u recesiju ako se energetski šok nastavi.
Analitičari Morgan Stanleyja smatraju da bi Engleska banka mogla biti prisiljena podići kamatne stope u slučaju dugotrajnog rasta cijena energenata, što bi dodatno opteretilo gospodarstvo i moglo dovesti do pada gospodarske aktivnosti.
