U noći sa subote na nedjelju diljem Europe ponovno će doći do promjene vremena, što za mnoge znači i gubitak jednog sata sna. Iako je riječ o rutinskoj promjeni koja se ponavlja svake godine, rasprave o njezinoj svrsi i posljedicama ne jenjavaju.
Kazaljke se pomiču u nedjelju u 2 sata
Već ove nedjelje, 29. ožujka 2026., točno u 2 sata nakon ponoći, satovi će se pomaknuti unaprijed na 3 sata. Time će jedan sat noći jednostavno nestati, što znači i kraći vikend za građane.
Ova promjena označava početak ljetnog računanja vremena u većem dijelu Europe.
Europa kasni tri tjedna za Sjevernom Amerikom
Za razliku od Europe, Sjedinjene Američke Države i Kanada već su ranije napravile isti korak. Tamo su satovi pomaknuti unaprijed još 8. ožujka.
Razlika od tri tjedna između kontinenata dodatno pokazuje kako ne postoji jedinstven globalni pristup ovoj praksi, što često dovodi do zbunjenosti, osobito u međunarodnom prometu i poslovanju.
Praksa iz Prvog svjetskog rata i dalje opstaje
Ljetno računanje vremena uvedeno je još tijekom Prvog svjetskog rata s ciljem uštede energije. Iako je prošlo više od sto godina, dio svijeta i dalje se drži te prakse.
Danas, međutim, takvu promjenu vremena primjenjuje manje od 40 posto država, dok je većina zemalja odlučila zadržati jedinstveno vrijeme tijekom cijele godine.
Europska unija pokušala ukinuti pomicanje sata
Pitanje ukidanja sezonskog pomicanja sata već je bilo na dnevnom redu Europske unije. Nakon provedene ankete 2019. godine, u kojoj se čak 84 posto sudionika izjasnilo protiv ove prakse, donesena je odluka o njezinu ukidanju.
No, plan nije zaživio zbog neslaganja među državama članicama – nije postignut dogovor hoće li trajno ostati ljetno ili zimsko računanje vremena. Dodatno, pandemija je ovu temu potisnula u drugi plan.
Slična situacija i u Sjedinjenim Američkim Državama
Problemi s donošenjem konačne odluke vidljivi su i u SAD-u. Tamo već godinama postoji inicijativa za uvođenje stalnog ljetnog vremena kroz tzv. zakon o zaštiti sunca.
Unatoč podršci dijela javnosti i političara, uključujući i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, prijedlog još uvijek nije prošao Kongres.
Znanstvena upozorenja: Posljedice na zdravlje i sigurnost
Sve više istraživanja ukazuje na negativne posljedice pomicanja sata. Prema dostupnim podacima, ponedjeljak nakon proljetne promjene vremena donosi značajan porast zdravstvenih rizika.
Zabilježen je porast rizika od srčanog udara za čak 24 posto, a povećava se i broj prometnih nesreća te ozljeda na radu. Glavni razlog leži u poremećaju sna i narušavanju prirodnog biološkog ritma.
Osim zdravstvenih posljedica, negativni učinci vidljivi su i u gospodarstvu. Procjenjuje se da građane SAD-a ova praksa godišnje stoji oko 1,7 milijardi dolara zbog smanjene produktivnosti i gubitka vremena.
Argumenti za: više svjetla, više aktivnosti i veća sigurnost
Unatoč kritikama, zagovornici pomicanja sata ističu određene prednosti. Duži dani omogućuju više vremena za boravak na otvorenom, što pozitivno utječe na fizičku aktivnost.
Od toga koristi imaju i određene industrije, poput prodaje opreme za roštilj ili golfa, koje bilježe značajan rast prihoda tijekom razdoblja duljeg dnevnog svjetla.
Jedan od važnih argumenata odnosi se i na sigurnost. Istraživanja pokazuju da se broj pljački u večernjim satima smanjuje za sedam posto, kao i broj prometnih nesreća s pješacima, zahvaljujući boljoj vidljivosti.
Sve više zemalja odustaje od promjene vremena
Globalni trend ide u smjeru ukidanja sezonskog pomicanja sata. Velike države poput Kine, Indije, Japana i Rusije već su ranije napustile tu praksu.
Turska je od 2016. godine trajno na ljetnom vremenu, dok su Brazil, Argentina i Meksiko također odustali od sezonskih promjena.
Zanimljivo je da i unutar država koje još primjenjuju pomicanje sata postoje iznimke. Primjerice, američke savezne države Arizona i Havaji te kanadska provincija Saskatchewan ne sudjeluju u toj praksi i zadržavaju isto vrijeme tijekom cijele godine.
