Napetosti između Washingtona i europskih saveznika dosegle su novu razinu. U Bijeloj kući razmatra se plan koji bi mogao promijeniti vojnu kartu Europe i dodatno produbiti razdor unutar NATO-a.
Plan koji mijenja raspored snaga
U administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa razrađuje se prijedlog kojim bi se kaznile članice NATO-a zbog, kako se procjenjuje, nedovoljne potpore Sjedinjenim Državama i Izraelu tijekom rata u Iranu. Prema informacijama dužnosnika, plan predviđa premještanje američkih vojnika iz “neposlušnih” država u one koje su aktivnije podržale operacije.
Iako je riječ o inicijativi koja je još u ranoj fazi, dobila je podršku dijela visokih dužnosnika. U usporedbi s ranijim Trumpovim prijetnjama o potpunom izlasku SAD-a iz NATO-a, ovaj prijedlog djeluje blaže, no i dalje nosi ozbiljne posljedice za Savez. Takav potez dodatno naglašava sve veće nesuglasice između Washingtona i europskih partnera.
Oštre poruke iz Bijele kuće
Napetosti su dodatno porasle tijekom posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Washingtonu. Sastanak s Trumpom održan je u ozračju nepovjerenja, iako je Rutte pokušao ublažiti odnose.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt jasno je izrazila nezadovoljstvo:
“Prilično je žalosno što je NATO u posljednjih šest tjedana okrenuo leđa američkom narodu, upravo onom narodu koji je financirao njihovu obranu”
Dodala je kako će razgovor između Trumpa i Ruttea biti “otvoren i iskren”.
Nedugo zatim oglasio se i sam Trump putem društvenih mreža:
“NATO-a nije bilo kad nam je trebao i neće ga biti ako nam opet zatreba”
Tko gubi, a tko dobiva?
Sjedinjene Države trenutačno imaju oko 84.000 vojnika raspoređenih u Europi, a njihove baze imaju ključnu ulogu u globalnim operacijama i sigurnosti kontinenta.
Međutim, pojedine zemlje našle su se pod povećalom. Španjolska je odbila omogućiti američkim zrakoplovima korištenje svog zračnog prostora za operacije u Iranu, a pritom nije ni najavila povećanje obrambenog proračuna na 5% BDP-a.
Njemačka je izazvala nezadovoljstvo kritiziranjem rata, iako ostaje jedno od glavnih logističkih središta SAD-a. Italija je privremeno blokirala korištenje baze na Siciliji, dok je Francuska dopustila korištenje svojih objekata uz ograničenja vezana uz operacije protiv Irana.
Prema dostupnim informacijama, plan uključuje i mogućnost zatvaranja barem jedne američke baze, a kao potencijalne lokacije spominju se upravo Španjolska i Njemačka.
S druge strane, Poljska, Rumunjska, Litva i Grčka istaknule su se kao saveznici koji bi mogli profitirati. Te države već izdvajaju znatna sredstva za obranu i među prvima su podržale međunarodne inicijative vezane uz sigurnost ključnih pomorskih pravaca.
Moguće posljedice za Europu i Rusiju
Premještanje američkih snaga prema istoku Europe značilo bi veću vojnu prisutnost bliže ruskoj granici. Takav potez gotovo sigurno bi izazvao negativnu reakciju Moskve, što dodatno povećava rizik od novih napetosti.
Istodobno, europski saveznici ističu da nisu bili pravodobno uključeni u odluke o ratu u Iranu, što je otežalo koordinaciju. Situacija je bila toliko kaotična da su dvojica ministara obrane NATO-a ostala blokirana u Dubaiju zbog zatvaranja zračnog prostora.
Sve dublji raskol unutar Saveza
Trump je nedavno otvoreno izrazio razočaranje NATO-om:
“vrlo razočaran” NATO-om te da je nespremnost saveznika da podrže SAD u ratu “mrlja na NATO-u koja nikada neće nestati”
Tijekom posljednjih tjedana sve češće kritizira Savez i razmatra radikalne poteze. Na društvenim mrežama poručio je:
“SAD-u NE TREBA NIŠTA OD NATO-a”
Ovo nije prvi put da dovodi u pitanje odnose unutar Saveza. Još 2020. godine naredio je povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, no ta je odluka kasnije poništena.
Uz vojna pitanja, odnose dodatno opterećuju i trgovinske carine, diplomatski sukobi te kontroverzne inicijative poput pokušaja preuzimanja Grenlanda.
