Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči objavio je potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za sve komercijalne brodove u svijetu. Tjesnac kroz koji prolazi petina svjetske nafte bio je zatvoren tjednima, a njegov ponovni otvor poklopio se s primirjem u Libanonu i sve glasnijim naznakama da se bliži kraj jednog od najopasnijih sukoba u novijoj povijesti.
Tjesnac koji je paralizirao svjetsku ekonomiju
Kada je Iran početkom godine preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, globalna energetska tržišta ušla su u slobodan pad. Promet kroz tjesnac pao je za 70 do 90 posto, a više od 150 tankera ostalo je usidreno bez ikakve mogućnosti isplovljavanja. Morski Cijena nafte marke Brent skočila je na vrhunac od 126 dolara po barelu, dok je procjena ukupne štete na energetskoj infrastrukturi u regiji prešla 25 milijardi dolara. Morski
Hormuškim tjesnacem u normalnim okolnostima prolazi petina ukupne svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Njegova blokada pokrenula je inflacijski val koji je pogodio svaku pumpu, svaku tvornicu i svaki lanac opskrbe na planetu.
Sada, prvi put nakon tjedana krize, tjesnac je ponovo otvoren za sve.
Arakčijeva objava: jasna poruka svima
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči nije ostavljao prostora za tumačenje:
“U skladu s prekidom vatre u Libanonu, najavljujemo potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za sve komercijalne brodove. Ova mjera ostat će na snazi do isteka razdoblja prekida vatre. Tranzit brodova kroz Hormuški tjesnac odvijat će se rutom koju je koordinirala i prethodno najavila Iranska organizacija za luke i pomorstvo.”
Iza ove izjave krije se i politička logika: Iran je otvaranjem tjesnaca pokazao da je spreman na kompromis, ali da svaki korak prema miru mora biti uvjetovan razvojem događaja na terenu. Tjesnac je Teheranu poslužio kao najsnažnija poluga pregovaranja, i sad je tu polugu, barem privremeno, spustio.
Naglo pojeftinjenje nafte: tržišta vjeruju u kraj rata
Financijska tržišta reagirala su gotovo trenutačno. Fjučersi američke sirove nafte pali su za više od 15 posto, na manje od 95 dolara po barelu, a globalni referentni pokazatelj Brent pao je za gotovo 14 posto. Times Istovremeno su azijske burze zabilježile snažan rast.
Analitičar Art Hogan iz B. Riley Financial komentirao je za CNN da su pad cijena nafte i rast dionica investitorima poslali potpuno jasnu poruku: žele otvaranje tjesnaca i okončanje sukoba. Times
Tržišta, dakle, ne reagiraju samo na otvaranje tjesnaca. Reagiraju na mogućnost da rat konačno ide kraju.
Pregovori na rubu dogovora: Trump želi kraj, ali Izrael usporava
Iza kulisa diplomatskog procesa odvija se žestoka utrka s vremenom. Američki i iranski pregovarači postigli su u utorak napredak u razgovorima i približili se okvirnom sporazumu za okončanje rata, uz posredovanje Pakistana, Egipta i Turske. Axios Pokušavaju premostiti preostale razlike i dogovoriti se prije nego što primirje istekne 21. travnja. Axios
Potpredsjednik JD Vance izjavio je da postoji “veliki dogovor” koji je moguće postići, ali da je na Iranu sljedeći korak. Time Trump je pak Irancima poručio da “jako žele dogovor”, a Bijela kuća potvrdila je da su pregovori i dalje aktivni i produktivni.
No tu ulazi Izrael. Premijer Benjamin Netanyahu odbio je proširenje primirja na Libanon, unatoč tome što je pakistanski premijer Sharif tvrdio da sporazum obuhvaća sve fronte, uključujući i libanonsku. Al Jazeera Izraelska vojska nastavila je udarati po Libanonu, što je Iran iskoristio kao izgovor za privremeno usporavanje prolaza kroz tjesnac u ranijim danima. Sada, novom objavom, Teheran ipak signalizira da ne želi rušiti mirovni proces.
Okončanje rata: sve strane osim jedne žele mir
Slika koja se ocrtava postaje sve jasnija. SAD je iscrpljen skupim vojnim angažmanom i rastućim cijenama energenata kod kuće. Iran je ekonomski devastiran, američki i izraelski udari zatvorili su dva najveća iranska čeličana i doveli petrochemijsku industriju do zastoja. Axios Europske sile pritišću na diplomatsko rješenje. Posrednici iz Pakistana, Turske i Egipta aktivno rade na premošćivanju razlika.
Okvir primirja predviđa neposredni prestanak neprijateljstava, trajno otvaranje Hormuškog tjesnaca i period pregovora od 15 do 20 dana za postizanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Jedina strana koja otvoreno koči šire primirje ostaje Izrael, čiji premijer Netanyahu inzistira da se Libanon ne smije naći pod zaštitom sporazuma.
Arakčijeva objava o otvaranju tjesnaca, uz sve diplomatske signale koji je prate, sugerira da su se polako, ali vidljivo, stvorili uvjeti za ono što mnogi u ovom trenutku još ne usuđuju izgovoriti naglas: kraj rata koji je uzdrmao cijeli planet.
