Teheran otvara nova pravila igre na jednom od najvažnijih pomorskih koridora svijeta. Iranski Vrhovni vijeće za nacionalnu sigurnost objavilo je u subotu da će Islamska Republika zadržati nadzor nad svim plovilima koja prolaze Hormuskim tjesnacem sve dok ne bude postignut pregovoreni mir kojim se okončava rat što su ga pokrenuli SAD i Izrael.
Primirje istječe u srijedu
Situacija se zaoštrava u trenutku kada prekid vatre, dogovoren 8. travnja, ističe u srijedu. Pregovori koje posreduje Pakistan zasad nisu donijeli nikakav napredak. Iranska strana okrivljuje Washington za neuspjeh prvog kruga razgovora u Islamabadu, tvrdeći da su američki pregovarači postavljali pretjerane zahtjeve i mijenjali vlastite pozicije za stolom.
Rat je formalno počeo 28. veljače, a ubrzo nakon toga Iran je Hormuski tjesnac zatvorio za brodove koji su ili izravno sudjelovali u agresiji ili su joj pomagali.
Što Iran traži za prolaz
Prema izjavi Vijeća za nacionalnu sigurnost, Iran će nastaviti nadzirati plovidbu kroz tjesnac primjenom nekoliko konkretnih mjera. Svaki brod koji želi proći morat će dostaviti potpune podatke o plovilu, zatražiti dozvolu za prolaz prema propisima prilagođenim ratnim uvjetima te platiti naknade za sigurnosne, pomorske i ekološke usluge. Uz to, sva plovila bit će obvezna pratiti unaprijed određene plovidbene rute.
Razlog koji Vijeće navodi je strateška pozicija tjesnanog prolaza: kroz Hormuski tjesnac prolazi veći dio američke vojne logistike u Perzijskom zaljevu, što Teheran ocjenjuje izravnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i regionalnoj stabilnosti.
Upozorenje na blokadu
Iranska strana nije propustila uputiti jasnu poruku vezanu za moguće protumjere. “Ako neprijatelj pokuša poremetiti plovidbu ili uvesti mjere poput pomorske blokade, Islamska Republika Iran smatrat će to kršenjem primirja i spriječit će uvjetno i ograničeno otvaranje Hormuskog tjesnanog prolaza”, stoji u objavljenoj izjavi.
Geopolitički značaj tjesnanog prolaza
Hormuski tjesnac jedan je od strateški najosjetljivijih točaka globalnog pomorskog prometa. Kroz taj uski prolaz između Irana i Omana, širok svega oko 33 kilometra, prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina iz zemalja Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka. Svaka destabilizacija toga koridora izravno pogađa globalna energetska tržišta, što Teheranu daje iznimnu pregovaračku moć u tekućim razgovorima.
Pregovori bez dogovora
Iranski dužnosnici zasad nisu potvrdili hoće li pristati na novi krug neizravnih razgovora s Washingtonom. Teheran inzistira na tome da kontrola nad Hormuskim tjesnacem nije predmet kompromisa sve dok traju ratna djelovanja, a otvaranje tjesnanog prolaza veže isključivo uz trajni prekid sukoba, a ne samo uz privremeni sporazum.
Stanje na terenu i dalje ostaje napeto, a diplomatski ishod sljedećih dana može presudno utjecati na razvoj krize u cijeloj regiji.
