Povjesničar Ivo Goldstein upozorio je na rastući revizionizam oko Jasenovca i tvrdi da se takve pojave ne sankcioniraju, već financijski podupiru. Njegove riječi izazvale su snažne reakcije.
Oštre poruke povjesničara o Jasenovcu
Povjesničar Ivo Goldstein gostovao je na televiziji N1, gdje je govorio povodom 81. obljetnice proboja zatočenika iz logora Jasenovac. Tijekom razgovora predstavio je i svoju knjigu posvećenu toj temi, ističući kako je riječ o važnom djelu za razumijevanje stvarnih događaja u logoru.
Upozorio je na pojavu koju smatra posebno opasnom.
“Revizionizam u povijesti u negativnom smislu je revizija prošlosti u korist politike ili neke političke opcije. Ovo što se kod nas događa posljednjih 30 godina je revizija jasenovačke povijesti tako da se negira genocidni i zločinački karakter tog logora.”
Goldstein tvrdi da se takvi pokušaji pojavljuju sve češće i da ih podržavaju različiti akteri.
Negiranje činjenica i smanjivanje broja žrtava
Prema njegovim riječima, revizionizam se očituje kroz više oblika.
“Ima različitih promotora tog revizionizma – umanjuje se broj žrtava, negira se genocidni karakter, govori se o političkim neistomišljenicima koji su dovedeni u logor, negira se postojanje grobnica. Tome smo svjedoci na dnevnoj bazi s tendencijom porasta”, rekao je.
Takve tvrdnje, smatra, imaju dugotrajan učinak na javnost, osobito na one koji nemaju dovoljno informacija o povijesnim činjenicama.
U hrvatskom društvu rasprave o Jasenovcu prisutne su desetljećima, a broj žrtava i karakter logora često su predmet prijepora u javnom prostoru.
“Konzervativna revolucija” i politički kontekst
Goldstein je dodatno objasnio kako vidi širi društveni okvir.
“Na djelu je konzervativna revolucija koja je počela za vrijeme Milanovićeve vlade 2012., 2013. godine onim ustavnim referendumom – definicijom braka.”
Istaknuo je i konkretne primjere za koje smatra da doprinose takvom narativu.
“Osnovano je društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Imamo skandaloznu knjigu Skrivena grobišta Hrvata u Sloveniji, tamo je bio državni vrh, a knjigu je potpomoglo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture”, naveo je.
Time je, prema njegovu mišljenju, dodatno ojačan prostor za reinterpretaciju povijesnih događaja.
Optužba: laži se ne kažnjavaju, nego financiraju
Najžešće poruke iznio je kada je govorio o odnosu države prema takvim pojavama.
“Mi današnje lažove koji lažu o Jasenovcu ne penaliziramo nego im dajemo državne dotacije i dovodimo ih u mainstream, postaju dio narativa.”
Dodao je kako dugogodišnji pritisak u javnosti ima konkretne posljedice.
“Opći pritisak koji se radi u javnosti godinama, uz svu ustašizaciju, dovodi do toga da ljudi koji su smeteni dolaze do zaključka da u tome nešto ima”, rekao je.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u javnosti ponovno intenzivno raspravlja o povijesnim interpretacijama Drugog svjetskog rata i ulozi logora Jasenovac.
Tema koja i dalje dijeli društvo
Rasprave o Jasenovcu i dalje su snažno prisutne u javnom prostoru, osobito uoči obljetnica i komemoracija. Povjesničari, političari i javnost često iznose različita tumačenja, što dodatno produbljuje podjele.
Goldsteinova upozorenja otvaraju pitanje kako se društvo odnosi prema povijesnim činjenicama i na koji način se one predstavljaju u javnosti.
