Teheran je odbacio rezoluciju Arapske lige i upozorio regionalne vlade da će biti međunarodnopravno odgovorne za svaku potporu SAD-u i Izraelu u napadima na Iran.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova u oštrim je riječima odgovorilo na rezoluciju Arapske lige, odbacivši je kao jednostranu i iskonstruiranu pod pritiskom pojedinih članica bloka. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baghaei ocijenio je dokument politički pristranim i pozvao Ligu da “korigira svoje pristupe i udalji se od jednostranog i nekonstruktivnog utjecaja određenih članica.”
Teheran: Branili smo se po međunarodnom pravu
Rezolucija je donesena dva dana nakon izvanrednog ministarski sastanka Vijeća Arapske lige, koji je osudio iranske odmazde i zatražio odštetu za napade na lokacije s američkim vojnim postrojbama u regiji.
Baghaei je jasno stavio do znanja da iranske akcije nisu bile agresija, već obrambeni odgovor utemeljen na međunarodnom pravu.
“Obrambene akcije Islamske Republike Iran protiv vojnih baza i objekata SAD-a smještenih u pojedinim zemljama na južnim obalama Perzijskog zaljeva provedene su u okviru inherentnog prava na legitimnu samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kao odgovor na vojnu agresiju SAD-a i sionističkog režima protiv Irana,” izjavio je Baghaei.
Ozbiljno upozorenje susjednim državama
Najoštriji dio izjave bio je usmjeren prema arapskim vladama koje su SAD-u i Izraelu omogućile korištenje svojih teritorija i vojnih kapaciteta.
“Regionalne vlade koje su na bilo koji način, bilo olakšavanjem pristupa, pružanjem baza ili logističke i obavještajne potpore, stavile svoje teritorije i objekte na raspolaganje vojnim akcijama SAD-a i sionističkog režima protiv Islamske Republike Iran, snose međunarodnu odgovornost za posljedice tih postupaka i moraju biti pozvane na odgovornost,” upozorio je iranski dužnosnik.
Baghaei je podsjetio na načela međunarodnog prava o zabrani miješanja u unutarnje poslove suverenih država, te naglasio da Islamska Republika ostaje čvrsto privržena Povelji UN-a, uključujući zabranu upotrebe sile i poštivanje teritorijalnog integriteta.
Uzrok nestabilnosti je vanjska intervencija
Odbacujući optužbe iz rezolucije, iranski glasnogovornik okrenuo je optiku: nestabilnost u regiji nije plod iranskog djelovanja, nego dugogodišnje prisutnosti i intervencija vanjskih sila.
“Kronična nestabilnost i nesigurnost u regiji Zapadne Azije rezultat su prisutnosti i vojnih intervencija izvanregionalnih aktera, kao i nastavka okupacije i kolonijalnog plana uništenja Palestinaca,” kazao je Baghaei, dodavši da “pretvaranje neznanja pred ovom očitom stvarnošću samo uzrokuje nastavak i eskalaciju nesigurnosti.”
Unatoč tenzijama, Teheran je potvrdio da ostaje otvoren za dijalog. Baghaei je pozvao susjedne države da “razumiju svoje pravne i političke odgovornosti, izbjegnu zauzimanje pozicija koje potiču napetosti te slijede put konstruktivnog djelovanja temeljenog na uzajamnom poštovanju.”
Rat počeo 28. veljače, primirje krhko
Američki i izraelski napadi na Iran započeli su 28. veljače zrakovnim udarima koji su odnijeli živote visokih iranskih dužnosnika i zapovjednika. Perzijsko-zaljevske arapske države dopustile su agresorima korištenje svojeg tla i zračnog prostora za napade.
Iranske oružane snage potom su pokrenule 100 valova uzvratnih udara na osjetljive američke i izraelske ciljeve diljem regije.
8. travnja, četrdeseti dan sukoba, na snagu je stupilo dvotjedno primirje posredovanjem Pakistana, no prvi krug pregovora Teherana i Washingtona završio je bez dogovora zbog, prema iranskoj strani, pretjeranih američkih zahtjeva. Predsjednik Donald Trump jednostrano je produžio primirje i najavio čekanje iranskog prijedloga za drugi krug razgovora u Islamabadu.
Teheran zasad nije potvrdio sudjelovanje u drugom krugu pregovora. Iranske vlasti kao glavne prepreke navode prekomjerne zahtjeve Washingtona i pomorsku blokadu Irana.
