Srčani i moždani udari često ne dolaze iznenada, nego nakon dugog razdoblja upozorenja koje mnogi pripisuju starenju. Britanski liječnik hitne medicine Alex Wibberley, nakon desetljeća rada i više od 50.000 pacijenata, tvrdi da se ista opasna pogreška stalno ponavlja, a posljedice su često kobne.
Dok na hitne prijeme svakodnevno stižu ljudi sa srčanim udarima, moždanim udarima i zatajenjem organa, dr. Alex Wibberley kaže da ga najviše ne zabrinjavaju same dijagnoze, nego ono što im je prethodilo. Tijekom rada s desecima tisuća pacijenata primijetio je isti obrazac, posebno kod osoba starijih od 50 godina.
“Nakon nekog vremena počnete uočavati stvari za koje vas udžbenici baš i ne pripreme”, rekao je svojim pratiteljima na YouTubeu. “Obrasce koje primjećujete iznova i iznova. Obrazac koji stalno viđam zapravo se ne odnosi na same hitne slučajeve… već na ono što im je prethodilo.”
Godine upozorenja koje mnogi zanemare
Prema njegovim riječima, kod velikog broja teško oboljelih pacijenata problemi nisu nastali preko noći. Nalazi često pokazuju da su se ozbiljna stanja razvijala godinama, ponekad i desetljeće ili dulje.
“Napravit ćemo pretrage, pogledat ćemo nalaze i shvatiti da se ono što je dovelo pacijenta ovdje očito razvijalo godinama, ponekad i desetljeće ili više”, upozorio je. “I nitko to nije uočio. Ili ako jest, nitko nije reagirao. Moderna medicina je nevjerojatna, možemo činiti čuda, ali smo užasni u sprječavanju da se stvari uopće dogode.”
Posebno ističe da većina tih ljudi nije bila potpuno zdrava prije nego što su završili u kritičnom stanju. Mnogi su osjećali umor, slabost ili druge simptome, ali su ih mjesecima ili godinama objašnjavali godinama života.
“To je potpuno razumljivo, jer kada se simptomi pojavljuju vrlo postupno tijekom mjeseci ili godina, vaš mozak se na njih prilagodi. Oni postaju vaša nova normalnost”, objasnio je.
Istraživanja potvrđuju zabrinjavajući trend
Podaci dodatno podupiru njegova opažanja. Studije pokazuju da do 40 posto srčanih udara može proći neprepoznato ili sa suptilnim simptomima koje ljudi često pripisuju manje ozbiljnim problemima. Kod moždanog udara situacija je jednako ozbiljna jer brojni pacijenti prekasno traže pomoć, a neka istraživanja navode da više od 80 posto oboljelih dolazi u bolnicu izvan optimalnog vremena za liječenje.
Strah od loših vijesti, financijski razlozi ili jednostavno nepridavanje važnosti simptomima često stoje iza opasnog odgađanja.
Šest brojki koje mogu otkriti rizik prije katastrofe
Zbog toga dr. Wibberley naglašava da bi fokus morao biti na prevenciji, a ne tek na spašavanju kada stanje postane kritično. Izdvojio je šest ključnih pokazatelja koje, kako kaže, svatko treba kontrolirati barem jednom godišnje:
- krvni tlak
- trigliceridi
- kolesterol
- puls u mirovanju
- funkcija bubrega
- šećer i glukoza u krvi
- funkcija jetre
Naglašava da se ne radi o skupim ni kompliciranim pregledima. Mnoge od tih vrijednosti moguće je pratiti jednostavnim testovima, pa čak i kod kuće.
Prevencija kao najveća propuštena prilika
U vrijeme kada zdravstvene kampanje sve više upozoravaju na važnost ranog otkrivanja bolesti, njegova poruka postaje još snažnija. Brojne zdravstvene organizacije posljednjih godina upozoravaju da kronične bolesti poput kardiovaskularnih problema, dijabetesa i oštećenja organa često daju rane signale koje ljudi zanemaruju.
“Stvarnost je da je moderna zdravstvena skrb izvrsna u liječenju bolesti, ali daleko manje učinkovita u njihovom sprječavanju. A ako rano razumijete ove brojke, dajete si ogromnu prednost”, poručio je Wibberley.
