Tehnologija više nije samo alat, već sve češće postaje ideja spasenja, upozoravaju autori koji prate rast transhumanizma i sve snažnije povezivanje čovjeka s umjetnom inteligencijom.
Svijet ubrzano ide prema razdoblju u kojem granica između čovjeka i stroja postaje sve tanja, a pitanja o budućnosti više nisu rezervirana samo za znanstvenu fantastiku. Razvoj umjetne inteligencije, napredak moždanih implantata i sve češći razgovori o spajanju ljudskog uma s tehnologijom otvaraju duboke dvojbe o smjeru u kojem civilizacija ide.
Od pametnog telefona do izravnog povezivanja mozga
Autor Joe Allen u svojoj knjizi “Dark Aeon” opisuje transhumanizam kao proces koji čovječanstvo vodi prema sve dubljem stapanju sa strojem. Kako navodi, današnja faza obilježena je milijardama ljudi koji svakodnevno koriste pametne telefone, no sljedeći korak mogao bi biti mnogo radikalniji.
“Transhumanizam je veliko spajanje čovječanstva sa Strojem. U ovoj fazi povijesti, sastoji se od milijardi ljudi koji koriste pametne telefone…”
Allen upozorava da bi budućnost mogla uključivati povezivanje ljudskog mozga s umjetnom inteligencijom, čime tehnologija više ne bi bila samo vanjski alat, nego sastavni dio ljudske svijesti.
Scijentizam kao nova vjera tehnološke elite
Kroz spoj znanstvenog i teološkog pristupa, Allen posebno analizira pojam “scijentizma”, svjetonazora prema kojem znanost i tehnologija postaju glavni put prema spasenju, transcendenciji i nadogradnji čovjeka.
Prema tom pogledu, duhovne dimenzije sve više ustupaju mjesto vjeri u tehnološki napredak. Upravo iz toga, smatra Allen, proizlazi transhumanizam, ideja prema kojoj bi tehnologija mogla postati sredstvo ljudskog “spasenja”.
Takve rasprave dodatno su se pojačale nakon pandemijskih godina, kada je digitalizacija života ubrzana na gotovo svim razinama, od komunikacije do medicine.
Sophia i simbolika umjetne inteligencije
Allen se osvrće i na robota Sophia, humanoidni projekt tvrtke Hanson Robotics, koji je izazvao veliku globalnu pozornost. Ime Sophia povezano je s gnostičkim pojmom Sofije, što autor vidi kao simboličan primjer spajanja drevnih duhovnih ideja s modernom tehnologijom.
U njegovoj interpretaciji, Sophia predstavlja svojevrsnu tehnološku reinterpretaciju starih vjerovanja, gdje umjetna inteligencija preuzima simboliku mudrosti i višeg znanja.
Muskova vizija i stvarnost moždanih sučelja
Posebnu pozornost izazivaju i ideje Elona Muska, koji kroz projekte poput Neuralinka zagovara razvoj sučelja između mozga i računala. Cilj takvih tehnologija, prema javno dostupnim informacijama o projektu, jest omogućiti ljudima izravnu interakciju s digitalnim sustavima putem neuralnih signala.
Allen upozorava da Musk govori o budućnosti u kojoj bi stotine milijuna, pa čak i milijarde ljudi, mogle koristiti mikročipove ugrađene u mozak kako bi umjetnu inteligenciju usmjeravali prema ljudskim interesima.
Iako takvi scenariji mnogima još djeluju daleko, tehnologija sučelja mozak-računalo već postoji u ranim fazama i koristi se u određenim medicinskim i eksperimentalnim primjenama.
Pitanje koje postaje sve glasnije
Kako tehnologija napreduje, sve se češće otvara pitanje gdje završava čovjek, a gdje počinje stroj. Rasprava o transhumanizmu više nije ograničena na teoriju, nego postaje dio stvarnih tehnoloških planova, znanstvenih istraživanja i filozofskih sukoba o budućnosti ljudske vrste.
