Njemački kancelar otvoreno prozvao Washington dok Iran vuče poteze koji mijenjaju igru
Njemački kancelar Friedrich Merz izazvao je novu buru oštrom porukom na račun američkog predsjednika Donalda Trumpa, tvrdeći da je američka administracija u pregovorima s Iranom ostala nadmudrena i politički osramoćena. Dok Trump javno poručuje da SAD drži kontrolu, iz Europe stiže sasvim drukčija procjena, ona prema kojoj je Teheran pokazao daleko veću pregovaračku vještinu i ostavio Washington bez konkretnih rezultata.
Merz bez zadrške: Trumpov tim otišao praznih ruku
Nakon što je Trump prije dva dana otkazao odlazak američkih pregovarača u Islamabad, gdje su trebali biti održani novi neizravni razgovori s Iranom, postalo je jasno da pregovori ozbiljno zapinju. Prethodni sastanak u pakistanskoj prijestolnici, koji je vodio potpredsjednik JD Vance, završio je bez pomaka.
Samo dan ranije Trump je za Fox News samouvjereno izjavio: “Mi držimo sve karte u rukama”, dodajući da Iranci, ako žele razgovore, mogu doći Amerikancima.
No Merz je studentima u Marsbergu ponudio potpuno drukčiju sliku: “Očito je da su Iranci vrlo vješti pregovarači, ili još bolje, vrlo su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku.”
Njemački kancelar otišao je i korak dalje: “Cijelu naciju ponižava iransko vodstvo, pogotovo takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati.”
Iran nudi novi plan, ali pod svojim uvjetima
Teheran je sada iznio prijedlog koji bi prioritet dao ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, dok bi pitanja nuklearnog programa, projektila i sankcija bila ostavljena za kasnije faze.
Prema prijedlogu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Iranu prolazak kroz tjesnac, iako je on prije rata bio slobodan. Međutim, Međunarodna pomorska organizacija UN-a odmah je odbacila takvu mogućnost. Glavni tajnik Arsenio Dominguez poručio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u tjesnacima koji služe za međunarodnu plovidbu.”
Iranski dužnosnici poručuju da bi razgovori o nuklearnom pitanju mogli doći na red tek nakon ukidanja američke blokade.
Američki pritisak teško pogađa Iran, ali režim ne popušta
Trumpova protublokada pomorskog prometa prema iranskim lukama dodatno je pojačala gospodarsku krizu. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će iransko gospodarstvo ove godine pasti za 6,1 posto, dok inflacija doseže gotovo 70 posto.
Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da gospodarska bol možda neće natjerati Teheran na predaju. Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine upozorio je: “Neosporno je da blokada pojačava gospodarsku bol koju je Iran trpio i prije početka rata. No, iranska otpornost nije pitanje gospodarske boli. Iran se nalazi u egzistencijalnoj borbi i spreman je podnijeti puno veću cijenu nego dosad. A iranski režim nimalo ne oklijeva tu bol prebaciti na svoje stanovništvo.”
Vaez smatra da je Trump možda pogrešno procijenio koliko će ekonomski pritisak prisiliti Iran na ustupke.
Moskva ulazi u igru, Putin obećava pomoć
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči doputovao je u Moskvu kako bi od Vladimira Putina zatražio podršku. Prema službenim informacijama, Putin je poručio da će Rusija “učiniti sve što je u interesu Irana i svih naroda u regiji kako bi se mir postigao u najkraćem mogućem roku”.
Analitičari upozoravaju da bi, nastavi li se američka blokada, kopnene i kaspijske rute preko Rusije mogle postati jedna od rijetkih opcija za iransku trgovinu, iako ni približno ne mogu zamijeniti Hormuz, kroz koji je prije rata prolazilo više od 90 posto iranske trgovine.
Izrael upozorava: Hezbolah ostaje velika prijetnja
Dok pregovori stagniraju, izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorava da opasnost nije nestala. Istaknuo je da Hezbolah i dalje raspolaže ozbiljnim arsenalom.
“I dalje postoje dvije središnje prijetnje iz smjera Hezbolaha: rakete kalibra 122 milimetra i dronovi. To zahtijeva kombinaciju operativnih i tehnoloških aktivnosti.”
Napetosti tako rastu na više frontova, dok diplomatski zastoj, gospodarski rat i vojni pritisci sve snažnije oblikuju jednu od najopasnijih globalnih kriza.
