Napetost raste, a posljedice bi se mogle osjetiti diljem svijeta
Svaki novi signal iz Teherana posljednjih dana podiže nervozu na svjetskim tržištima. U središtu krize ponovno je Hormuški tjesnac, uski morski prolaz kroz koji prolazi golemi dio svjetske nafte. Stručnjaci upozoravaju da bi i manji poremećaj prometa mogao izazvati ozbiljne posljedice za cijene goriva, hrane i prijevoza.
Prema podacima koje navodi američka EIA, kroz Hormuz je tijekom 2024. godine prolazilo oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini približno 20 posto svjetske potrošnje tekućih naftnih derivata. Upravo zato svaka prijetnja zatvaranjem prolaza izaziva globalnu zabrinutost.
Napetosti nisu ostale samo na političkim porukama. Već sada tržišta reagiraju rastom cijena energenata, a analitičari upozoravaju da bi posljedice vrlo brzo mogli osjetiti i građani Europe, Amerike i Azije.
Iran ne mora vojno pobijediti da bi izazvao kaos
Dok se vojna snaga SAD-a ne dovodi u pitanje, Iran ima jednu važnu prednost. Nalazi se uz jedan od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu. Upravo zbog toga mnogi smatraju da Teheran može izazvati ozbiljan politički i gospodarski problem bez izravnog vojnog sukoba.
Jutarnji list piše da su prijetnje blokadom Hormuza i napadi na energetska postrojenja već doveli do snažnog skoka cijena nafte. Posljedice se ne zaustavljaju samo na tržištu energenata jer skuplje gorivo automatski povećava troškove prijevoza i proizvodnje.
U prijevodu, Amerikanci bi vrlo brzo mogli osjetiti rat kroz veće račune i skuplji život.
Situaciju dodatno kompliciraju diplomatski potezi Irana. Reuters je objavio da Iran zajedno s Omanom pokušava uspostaviti mehanizam za održivu sigurnost u Hormuzu i protokole za sigurnu plovidbu. Time Teheran želi pokazati da se o sigurnosti prolaza ne može odlučivati bez njegova sudjelovanja.
Ako energenti poskupe, rastu i cijene hrane
Kriza oko Hormuza nije samo pitanje nafte. Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice vrlo brzo zahvatile svakodnevni život građana.
Kada rastu cijene energenata, raste i cijena prijevoza robe. To potom utječe na trgovine, opskrbne lance i prehrambeni sektor. Upravo zato međunarodne organizacije upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice.
Reuters navodi da FAO upozorava kako bi zatvaranje Hormuza moglo izazvati veliki udar na prehrambene lance i krizu cijena hrane u roku od šest do dvanaest mjeseci.
Takav razvoj događaja posebno bi pogodio kućne budžete građana jer bi se poskupljenja vrlo brzo prelila na osnovne životne namirnice.
NATO oprezan, Zaljev traži alternativu
Napetost oko Hormuza pažljivo prate i zapadne vojne strukture. No zasad nema naznaka izravnog uključivanja NATO-a.
Visoki zapovjednik Saveza izjavio je da NATO trenutno ne planira misiju u Hormuzu te da bi eventualna odluka bila prije svega političke prirode. Takav oprez pokazuje koliko je situacija osjetljiva i koliko bi jedan pogrešan potez mogao dodatno proširiti krizu.
Države Perzijskog zaljeva već godinama pokušavaju smanjiti ovisnost o ovom prolazu. Ujedinjeni Arapski Emirati zato grade novi naftovod koji bi zaobišao Hormuz.
Prema informacijama koje prenosi Reuters, projekt je trenutno oko 50 posto dovršen, a puštanje u rad očekuje se 2027. godine. Cilj je smanjiti rizik od mogućih blokada i osigurati stabilniji izvoz nafte u kriznim razdobljima.
Dovoljan je i djelomičan poremećaj
Iako nema potvrde da je potpuna blokada Hormuškog tjesnaca uspostavljena, stručnjaci upozoravaju da bi i djelomično ometanje prometa bilo dovoljno da uzdrma svjetska tržišta.
Zbog toga Hormuz danas nije samo strateški morski prolaz. Postao je jedna od ključnih točaka globalne ekonomije, o kojoj ovise cijene goriva, hrane i transporta širom svijeta.
