Ruska vlada od 1. srpnja zaustavila je promet ljudi, vozila, robe i tereta na sedam željezničkih prijelaza prema Finskoj, Estoniji i Latviji. Rok trajanja mjere nije objavljen.
Odluka bez objašnjenja i bez roka
Od srijede, 1. srpnja, na sedam željezničkih kontrolnih točaka na ruskim granicama više nema prelaska osoba, vozila, robe ni tereta. Ruska vlada donijela je privremenu obustavu prometa prema Finskoj, Estoniji i Latviji, a u odluci nije navela razlog zatvaranja ni datum njegova završetka.
Moskva je odredila da rusko Ministarstvo vanjskih poslova službeno obavijesti Finsku, Estoniju i Latviju. Odluka zahvaća prometne pravce na sjeverozapadnom krilu NATO-a i dodatno sužava već ograničene izravne kopnene veze između Rusije i Europske unije.
Pet točaka prema Finskoj, dvije prema Baltiku
Najveći dio mjere odnosi se na granicu s Finskom. Zatvoreni su Vyborg i Svetogorsk u Lenjingradskoj oblasti, Vjarcilja i Ljutja u Kareliji, kao i Sankt Peterburg-Finljandski.
Preostale dvije točke nalaze se u Pskovskoj oblasti. Pečori-Pskovskije zatvoren je na pravcu prema Estoniji, dok je Pitalovo obuhvaćen odlukom na granici s Latvijom. Ruska uredba obuhvaća sve vrste kretanja kroz navedene željezničke prijelaze, od putnika do komercijalnog tereta.
Finska granica ostaje zatvorena
Zatvaranje dolazi dok finska strana kopnene granice s Rusijom ostaje zatvorena do daljnjega. Finska vlada je 4. lipnja ponovno potvrdila tu odluku, pozivajući se na sigurnosne okolnosti na istočnoj granici.
Nova ruska mjera zato dodatno smanjuje prostor za izravan promet između Rusije i Europske unije. Za sada nema informacije hoće li se odluka proširiti na druge prometne pravce ili će ostati ograničena na željeznicu.
Rastu napetosti uz granice NATO-a
Potez dolazi u razdoblju pojačanih napetosti između Rusije te njezinih sjevernih i baltičkih susjeda, osobito nakon pristupanja Finske i Švedske NATO-u. Finska je članica od 2023., a Švedska od 2024. godine. Finska i tri baltičke države sve češće upozoravaju na rusku vojnu aktivnost i hibridne prijetnje uz granicu.
Švedska je ponovno poručila da Rusija ostaje dugoročna prijetnja Savezu. Šef švedske vojne obavještajne službe Thomas Nilsson upozorio je da Moskva širi vojnu infrastrukturu uz istočnu granicu NATO-a te da bi mogla aktivirati svoje planove kada nakon rata u Ukrajini oslobodi potrebne resurse.
U travnju je Rusija zaprijetila odmazdom baltičkim državama, optužujući ih da ukrajinskim dronovima dopuštaju prelet preko svojeg zračnog prostora. U svibnju je ruski dron tijekom napada na Ukrajinu ušao u rumunjski zračni prostor, srušio se na stambenu zgradu u Galatiju i ozlijedio civile. Među ozlijeđenima su bili žena i dijete.
Barijere, rovovi i skloništa
Baltičke države i Ukrajina istodobno jačaju obranu svojih granica. Latvija je počela postavljati betonske protutenkovske prepreke, poznate kao „zmajevi zubi“, uz granicu s Rusijom u sklopu Baltičke obrambene linije. Estonija je poduzela isti korak.
Ukrajina je uz granicu s Bjelorusijom u Černihivskoj regiji postavila slične prepreke, uz žičane barijere i rovove. U Tallinnu je nedavno postavljeno prvo modularno javno sklonište od armiranog betona, namijenjeno boljoj zaštiti civila u slučaju incidenata s ruskim dronovima u zračnom prostoru NATO-a.
Trajanje zatvaranja sedam željezničkih prijelaza zasad nije poznato. Nije objavljeno ni hoće li se obustava proširiti na druge vrste prometa, dok analitičari upozoravaju da ovakve odluke dodatno izoliraju Rusiju od Europe i potiču daljnju militarizaciju granice između Rusije i NATO-a.
