Sukob Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića oko vojnog mimohoda u Parizu otvorio je mnogo širu raspravu. Vojni analitičar Mario Galić tvrdi da bi Rafale F4 koje Srbija treba dobiti bili znatno napredniji od hrvatskih zrakoplova, dok Božo Kovačević upozorava na način na koji državni vrh vodi osjetljiva pitanja obrane i vanjske politike.
Spor oko Pariza prerastao pitanje protokola
Odlazak hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Parizu postao je nova točka sukoba predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Politički analitičar Božo Kovačević i vojni analitičar Mario Galić ocijenili su u emisiji „U mreži Prvog” Hrvatskog radija da se iza prijepora kriju dublji problemi u vođenju hrvatske vanjske i sigurnosne politike.
Kovačević smatra da ni predsjednik ni Vlada nisu postupili kako bi trebali. Po njegovoj ocjeni, rasprava se ne bi smjela svesti samo na pitanje ima li ministar obrane pravo slati vojsku na protokolarne događaje.
Nisu u pravu ni premijer ni predsjednik zato što se o najozbiljnijim stvarima u državi ne razgovara na takav način. Postoje ustavne obveze i predsjednika i Vlade. Ponajprije bi trebali voditi računa o tome. Rasprava je svedena na to ima li ministar obrane pravo slati vojsku u protokolarne svrhe. Po zakonu, očito ima, ali to nije problem protokola nego vanjske politike – je li Hrvatska članica “koalicije voljnih” ili nije – rekao je.
Francuska, Srbija i oštre poruke
Kovačević se osvrnuo i na Milanovićeve kritike Francuske zbog prodaje Rafalea Srbiji. Smatra da predsjednik ima pravo u dijelu opisa odnosa Pariza prema Hrvatskoj i Srbiji, ali da to nije ključni razlog za sukob na hrvatskom državnom vrhu.
U tom pogledu opisa kako se Francuska odnosi prema Hrvatskoj i Srbiji predsjednik je u pravu, ali je pitanje je li to ključni problem Republike Hrvatske i trebaju li zbog toga biti razmijenjene tako oštre poruke – rekao je.
Galić je pritom iznio stav da Hrvatska, iako vojno nije dio „koalicije voljnih”, u njoj ipak sudjeluje politički. Upozorio je na, kako navodi, izostanak javne rasprave o odnosu s Francuskom te o vojnome savezu s Kosovom i Albanijom.
Vojno ne sudjeluje, ali politički sudjeluje. Imamo dvije razine, jedna je zakonodavna, može li ministar raditi što premijer tvrdi da može, a druga je politička – otkud Francuska kao strateški partner Hrvatskoj? O tome nitko nikad nije raspravljao. Nitko nikad nije raspravljao ni o vojnom savezu s Kosovom i Albanijom. Nikad nisam vidio raspravu u Saboru – rekao je pa ocijenio da Hrvatska nema jasnu vanjsku politiku.
Galić smatra da je hrvatski vanjskopolitički smjer neujednačen. Posebno je istaknuo različit odnos prema suradnji s Francuskom te prema savezu s Albanijom i Kosovom, a spomenuo je i problem neimenovanih veleposlanika.
U ovom slučaju predsjednik nije za savez s Francuskom, ali jako podržava savez s Albanijom i Kosovom. Kakvu mi imamo vanjsku politiku? A da ne kažem da pola veleposlanika nije imenovano zbog sukoba. Vanjska politika nam je nikakva – navodi.
Ugovor za 12 novih zrakoplova
Srbija je 29. kolovoza 2024. potpisala ugovor o nabavi 12 potpuno novih Rafalea s pratećom opremom i uslugama, vrijedan 2,7 milijardi eura. Hrvatska je 25. travnja 2025. dovršila preuzimanje svoje eskadrile od 12 Rafalea F3-R, a u prosincu iste godine potpisano je pismo namjere za postupno dodatno opremanje tih zrakoplova na standard F4.
Galićevo upozorenje o Rafaleu F4
Galić je upozorio da će Srbija, prema njegovoj procjeni, dobiti tehnološki napredniju inačicu francuskog borbenog zrakoplova. Svoju je tvrdnju povezao s moderniziranom avionikom Rafalea F4 i dugotrajnim izostankom koordinacije između Vlade i predsjednika Republike.
Ono što će dobiti Srbi za dvije godine puno je naprednije od onog što mi imamo, ali ne zato što je to rađeno za Srbiju nego zato što je to rađeno za Francusko ratno zrakoplovstvo kao međuprojekt do dolaska aviona pete generacije koji je nedavno otkazan. Taj Rafale F4 puno je napredniji. Avionika je jako modernizirana. Ovo što će dobiti Srbi pomelo bi naše u zračnom prostoru. To je problem kako Hrvatska funkcionira u zadnjih pet, šest godina. Nemate nikakvu koordinaciju između Vlade i predsjednika. To je nedopustivo – zaključio je.
