Norveška se suočava s ekološkom krizom nakon što je iz uzgajališta pobjeglo čak 27.000 lososa, a stručnjaci upozoravaju da bi ovaj incident mogao imati ozbiljne posljedice po prirodni ekosustav. Tvrtka Mowi, najveći svjetski proizvođač uzgojenog lososa, nudi nagradu svima koji pomognu u hvatanju odbjeglih riba – 43 eura po lososu.
Kako je došlo do bijega?
Prema priopćenju Norveške uprave za ribarstvo, incident se dogodio u uzgajalištu Storvika V, smještenom u općini Dyrøy na sjeverozapadu zemlje.
„Nestanak ribe prijavljen je 9. veljače, nakon što su radnici otkrili oštećenje vanjskog prstena ograde kaveza uzrokovano olujom.“
S obzirom na to da je prosječna težina ovih lososa oko 5,5 kilograma, stručnjaci strahuju da će njihova prisutnost u prirodnim vodama poremetiti ekosustav i ugroziti divlje populacije atlantskog lososa.
Ekološke posljedice bijega uzgojenih lososa
Odbjegli lososi nisu samo ekonomski problem za uzgajivače – oni predstavljaju ozbiljnu prijetnju prirodnim staništima. Stručnjaci upozoravaju da njihovo nekontrolirano miješanje s divljim lososima može uzrokovati:
✔ Smanjenje genetske raznolikosti kod divljih populacija, što dugoročno slabi njihov opstanak. ✔ Povećanje zaraza morskim ušima koje prenose uzgojeni lososi, ugrožavajući zdravlje divljih riba. ✔ Povećanu konkurenciju za resurse, osobito tijekom mriješćenja, što može dodatno smanjiti broj divljih lososa.
Upravo zbog ovoga Norveški znanstveni savjetodavni odbor za atlantskog lososa proglasio je odbjegle uzgojene losose jednom od najvećih prijetnji divljem lososu.
Hrvatska se već suočila s istim problemom!
Iako naizgled udaljena od norveških fjordova, Hrvatska nije pošteđena sličnih problema. Prije samo mjesec dana, iz uzgojnih kaveza u Podvelebitskom kanalu pobjegli su atlantski lososi. Uočeni su na potezu od otoka Unije i istočne obale Istre do Privlake, a njihov boravak u Jadranu može uzrokovati ozbiljne ekološke probleme.
„Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke rizike.“ – upozorili su stručnjaci iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Zbog ovoga su mnogi znanstvenici već ranije upozoravali da unos lososa u hrvatske vode može imati dugoročne posljedice.
Hoće li se nešto poduzeti ili će ovakvi incidenti postati pravilo?
Iako je Norveška poznata po svom ribarstvu i uzgoju lososa, ovakvi događaji otvaraju važno pitanje sigurnosti uzgoja i mogućnosti sprečavanja ekoloških katastrofa. Norveške vlasti već su pokrenule inspekciju i naredile proširene akcije hvatanja odbjeglih lososa, no pitanje je može li se prirodi nadoknaditi učinjena šteta?
Slična je situacija i u Hrvatskoj – ako se ne uvedu strože mjere kontrole, postoji mogućnost da slični incidenti postanu sve češći. A posljedice bi mogle biti dugoročne i nepopravljive.
