Kako umjetna inteligencija i računalni modeli postaju sve napredniji, znanstvenici ih sve češće koriste za analizu dugoročnih globalnih trendova i predviđanje budućnosti čovječanstva. Među najzanimljivijim i najzabrinjavajućim analizama je ona koja sugerira da bi se kraj civilizacije, kakvu poznajemo, mogao dogoditi već oko 2040. godine.
Izračuni stari više od 50 godina – i dalje točni
Još davne 1972. godine, tim istraživača s prestižnog Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavio je studiju temeljenu na računalnom modelu koji je pratio globalne trendove u populaciji, industrijskoj proizvodnji, resursima i energiji. U studiji su identificirani tzv. limiti rasta, točke u kojima bi daljnji razvoj doveo do preopterećenja sustava i potencijalnog kolapsa.
Prema tadašnjim projekcijama, do sustavnog urušavanja društva moglo bi doći sredinom 21. stoljeća – konkretno, oko 2040. godine. Iako je istraživanje u početku naišlo na skepsu i podsmijeh, novije analize daju mu novu težinu.
Novi podaci potvrđuju stare prognoze
2009. godine, nova grupa znanstvenika provela je reviziju izvornog modela, koristeći ažurirane podatke. Zaključak? Model iz 1972. godine pokazao se zapanjujuće preciznim, čak i nakon više desetljeća. Kako navodi časopis American Scientist, došlo je samo do manjih korekcija, dok je osnovna projekcija ostala nepromijenjena.
Slične rezultate dobila je i nizozemska istraživačica Gaya Herrington, koja je 2021. godine usporedila originalne projekcije s aktualnim podacima. Iako su prognoze i dalje mračne – ekonomski rast mogao bi usporiti već do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti u narednih 10 godina – Herrington naglašava da još uvijek postoji šansa za preokret.
Ima li nade?
Herrington ističe da scenarij kolapsa nije neizbježan. „Ako se fokusiramo na inovacije, promjene politika i aktivniji angažman društva, možemo izbjeći najgori ishod“, poručuje. Ključ leži u održivijim praksama, odgovornom upravljanju resursima i stvaranju prilagodljivih sustava koji mogu izdržati globalne pritiske.
Dok se umjetna inteligencija koristi za složene simulacije i predviđanja, pravo je pitanje hoće li političke i gospodarske elite na vrijeme reagirati.
