Plan o uvođenju nacionalne mreže bankomata koja bi omogućila besplatno podizanje gotovine na bilo kojem uređaju u zemlji, zasad nije naišao na odobrenje banaka. Potvrdio je to ministar financija Marko Primorac, dodajući kako su banke odbile ponuđeni memorandum o razumijevanju koji je predložilo Ministarstvo financija, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB-om).
“Nismo uspjeli usuglasiti sadržaj memoranduma, ali zakon koji ide u Sabor uključuje rješenje koje građanima ipak donosi određenu korist – pravo na dva besplatna podizanja novca mjesečno na bankomatima drugih banaka, od 1. siječnja 2027.”, rekao je Primorac na predstavljanju novog izdanja narodnih trezorskih zapisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Zakon o izmjenama pravila usporedivosti naknada, koji je trenutno u saborskoj proceduri, ima za cilj povećati dostupnost osnovnih bankarskih usluga bez dodatnih troškova za građane. Banke bi po novim pravilima morale omogućiti:
- – Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa bez naknade
- – Korištenje internetskog i mobilnog bankarstva
- – Podizanje i uplatu gotovine na šalterima i bankomatima
- – Primanje uplata iz Hrvatske i inozemstva u eurima
- – Izdavanje i upotrebu debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama
Prvotna ideja bila je da korisnici imaju pet besplatnih podizanja gotovine mjesečno na bankomatima bilo koje banke, no HNB je upozorio da bi takvo rješenje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava, što je dovelo do revidiranja prijedloga.
Ipak, Ministarstvo financija ostaje otvoreno za suradnju s bankama ako se u međuvremenu odluče na stvaranje zajedničke mreže. Primorac je poručio da država neće forsirati banke, ali im ostavlja rok od godinu i pol dana da samoinicijativno pokrenu takvu inicijativu.
“Cilj nam je bio zaštita potrošača. Ako se banke odluče za projekt, mi smo spremni podržati ga, ali i bez toga zakon donosi konkretne koristi građanima”, istaknuo je ministar.
Primorac je pritom podsjetio kako se ovaj zakon uklapa u širi paket mjera koje je Ministarstvo financija provelo u zadnje dvije i pol godine u svrhu povećanja financijske pravednosti i zaštite potrošača:
- – Uređena su prešutna prekoračenja po tekućim računima
- – Omogućena je isplata primanja na tekući umjesto žiroračuna
- – Donesen je zakon koji regulira rad agencija za naplatu potraživanja
- – Građanima su ponuđene državne obveznice i trezorski zapisi kao alternativa štednji s niskim kamatama
Ulaganja u obranu i sigurnost – nova europska pravila na pomolu?
Komentirajući aktualna proračunska pitanja, Primorac se osvrnuo i na najavljena povećanja izdataka za obranu, istaknuvši kako su novi sigurnosni izazovi u Europi promijenili proračunske prioritete.
Prema aktualnim procjenama, cilj NATO-a je doseći izdvajanja od 5% BDP-a za obranu, a Hrvatska je, kaže ministar, na dobrom putu. No, dodaje kako bi ta ulaganja trebala biti ravnomjernije raspoređena na razini EU-a.
“Ne bi bilo pravedno da samo države koje su geografski bliže ratnim zonama troše veći dio proračuna na obranu, dok druge koriste sredstva za razvojne projekte. Obrana je europsko javno dobro, a financiranje bi trebalo ići zajedničkim europskim sredstvima“, izjavio je Primorac.
U raspravama koje se vode na razini Vijeća ministara financija (ECOFIN), razmatra se i mogućnost uvođenja nacionalne klauzule o odstupanju, kojom bi se izdvajanja za obranu izuzela iz obračuna proračunskog deficita.
Ministar ističe kako Hrvatska još nije formalno aplicirala za takav mehanizam, ali podržava ideju jer bi to otvorilo dodatan fiskalni prostor za ulaganja.
Osim financijske fleksibilnosti, zajedničko europsko financiranje omogućilo bi i veću interoperabilnost obrambenih sustava, što je ključno u kriznim vremenima.
