Zemlje na istočnom krilu NATO-a sve ozbiljnije pristupaju pripremama svojih zdravstvenih sustava za moguće ratne scenarije. Litva, Estonija i Poljska ulažu u obuku medicinskog osoblja, opremu i infrastrukturu, pripremajući bolnice za krizne situacije koje se više ne smatraju dalekim ili nerealnim.
U Litvi su nedavno održane vojne vježbe “Željezni vuk” s ciljem jačanja suradnje između vojske, policije, vatrogasaca i bolničkih službi. Vježbe uključuju treninge trijaže, postupke evakuacije i funkcioniranje bolnica pod izvanrednim uvjetima. Bolničarka Martyna Veronika Noreikaitė istaknula je koliko joj vježbe pomažu u osjećaju pripremljenosti: “Bilo je strašno kada je počeo rat u Ukrajini. Sada imam mir jer znam da treniramo.”
Estonija ide korak dalje — u sustav hitne pomoći uvode se zaštitni prsluci i satelitski telefoni, a u planu je i razvoj samostalne internetske mreže. Premještaju se operacijske dvorane u podrume, a u cijelom sustavu instaliraju se električni generatori kako bi se osigurala neprekinuta funkcionalnost i u slučaju napada.
Ragnar Vaiknemets iz estonskog zdravstvenog odbora iznio je zabrinutost: “Znamo da Rusija cilja civilnu infrastrukturu. Bolnice ne smiju prestati raditi ni pod kojim uvjetima.”
Poljska također ulaže u sigurnosnu pripremu zdravstvenog sustava, posebno tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a. Političari naglašavaju da zdravstveni sektor mora biti sastavni dio svakog kriznog plana, uz energetski i vojni.
U Vilniusu, bolnica Santaros razvija podzemna skloništa, helidrome i sustave za samostalno funkcioniranje u slučaju nestanka vode i struje. Zalihe lijekova, trauma setova i ortopedske opreme već se gomilaju – Estonija je za to izdvojila 25 milijuna eura.
No, problem ljudstva ostaje ključan. Litavska anketa pokazuje da bi više od četvrtine medicinskih djelatnika napustilo posao u slučaju rata. Estonija i Latvija bilježe slična razmišljanja, osobito među zdravstvenim radnicima s djecom. U Rigi, liječnici potpisuju izjave da će se odazvati pozivu i ostati na radnim mjestima tijekom krize.
Obuka i realne vježbe sve su češće. Litva planira više od 15 vježbi ove godine, uključujući i one s vojskom. Dio medicinara odlazi u Ukrajinu kako bi se iz prve ruke upoznali s izazovima ratne medicine — uključujući liječenje ozljeda od eksplozija, opekotina, amputacija i rana od dronova. Medicinska sestra Vaiva Jankienė, koja je volontirala više od 20 puta, opisuje prizore koje je teško shvatiti: “Te ozljede ne liče ni na što što smo ikad vidjeli.”
U Europi prosjek intenzivne njege iznosi 11,5 kreveta na 100.000 ljudi, no stručnjaci upozoravaju da bi ratne potrebe zahtijevale i do pet puta više kapaciteta. Stoga Estonija nabavlja mobilne medicinske jedinice, privremene objekte za izvanredne situacije.
Zemlje NATO-a na istoku Europe, svjesne svoje blizine Rusiji i Bjelorusiji, ne mogu si dopustiti nepripremljenost. Kako kaže Daniel Naumovas iz litvanskog ministarstva zdravstva: “Imamo loše susjede. Priprema nije opcija, nego obveza.”
