Ekonomist i predsjednik udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao nove Vladine mjere, postupno ukidanje subvencija, stanje u javnom i realnom sektoru te perspektive hrvatske ekonomije. Njegove izjave otvorile su raspravu o problemima s kojima se suočava gospodarstvo – od cijena energenata do obrazovnog sustava.
Vlada je donijela odluku o postupnom izlasku iz mjera subvencioniranja energenata, a Podobnik je istaknuo kako će to različito utjecati na sektore.
“Kod mnogih poduzetnika energija nije velika stavka. Tako da, ako malo povećate cijenu struje, kod njih neće biti neka velika promjena. Međutim, jasno, ako imate čeličanu ili aluminijsku industriju onda bi trošak energije bio ogroman, 30 ili 40 posto”, naveo je.
Prema njemu, struja sama po sebi nije najveći problem, već drugi troškovi koji kontinuirano rastu.
“Obično se govori da poduzetnici ne bi trebali dizati cijene zbog inflacije, ali problematično je da u isto vrijeme vi kao grad možete povećati cijene četiri ili pet puta, bez ograničenja. Posebno onaj prostor oko kafića, u nadležnosti grada. U mnogim gradovima povećao se nekoliko puta. Utječe li to na inflaciju? Sigurno”, upozorio je.
Raste državni aparat i politička ovisnost
Podobnik podsjeća da se njegova udruga godinama zalaže za smanjenje države, manjih nameta i veću slobodu poduzetništva, ali rezultata gotovo da nema.
“Apsolutno ništa pozitivno se nije dogodilo. Nedavno je čak bila vijest da Rumunji i Bugari rade na tome, a mi smo mislili da smo ispred njih. Oni su pojam najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, međutim i oni su vidjeli da, kada si u krizi, moraš nešto napraviti, moraš smanjiti državni aparat”, naglasio je.
Umjesto smanjenja, tvrdi, u Hrvatskoj se konstantno povećava javni sektor.
“Ja nisam vidio da se to radi kod nas, dapače, konstantno se povećava javni, državni sektor. To je praktički stranačka vojska koju hranite, oni će onda izaći na izbore i vi ćete pobijediti. To je samoodržanje, ali za naciju i državu to nije najbolje rješenje”, rekao je.
BDP, dug i realnost tržišta
Govoreći o rastu gospodarstva, upozorio je da puka brojka rasta BDP-a ne znači stabilnost.
“Morate imati snažnu ekonomiju da bi BDP mogao rasti na normalan način. Jer BDP kod nas trenutno raste, ali rastao je i u Grčkoj kad je propala. Grčka je 2008./09. imala rast BDP-a, ali uz to je išlo jako zaduživanje. Kod nas zaduživanje nije toliki problem, pogotovo u odnosu na mnoge zapadne zemlje. Ali naš stupanj zaduženosti je 1. ili 2. među bivšim socijalističkim državama”, pojasnio je.
Obrazovni sustav i tržište rada
Posebno se osvrnuo na nesklad između obrazovanja i potreba tržišta.
“Ako se više ne traži fakultetska sprema, to govori da fakulteti odgajaju studente koji su nepotrebni. I vrlo često, ako takvih studenata ima jako puno, a recimo inženjera nedostaje, to može biti razlog zbog kojeg raste korupcija”, kazao je.
Dodao je da se mladi nakon završenih fakulteta često okreću javnom sektoru, jer tamo kriteriji nisu visoki.
“Ako vi, recimo, završite neki fakultet s kojim ne možete dobiti posao u realnom sektoru, što vam drugo preostaje nego pokušati se zaposliti u javnom sektoru, gdje se vrlo često i ne traži neka velika kompetencija”, objasnio je.
Struktura gospodarstva, kaže, i dalje je previše vezana za turizam.
“Nešto govori to da turizam kod nas doprinosi oko 20 posto BDP-a. Mi smo tu s Grcima u samome vrhu. Koja su glavna zanimanja u turizmu? Čistačice, konobari, više od srednje škole vam nije ni potrebno”, zaključio je.
