Belgija je razvila jedan od najučinkovitijih sustava zaštite djece u Europi, poznat kao „belgijski model“.
Sustav omogućuje trenutačno djelovanje čim se prijavi nestanak djeteta ili sumnja na zlostavljanje – bez čekanja, papirologije ili odgađanja.
Dovoljno je jedan poziv na broj 116 000, a mreža stručnjaka, policije i volontera odmah se aktivira.
Model je privukao pažnju brojnih europskih država, uključujući i Hrvatsku, koja sve ozbiljnije razmatra njegovo uvođenje u nacionalni sustav zaštite.
Sustav koji reagira u prvim minutama
Belgijski model funkcionira po principu brze koordinacije svih nadležnih službi.
Čim se zaprimiti dojava o nestalom djetetu, istodobno reagiraju policija, centri za socijalnu skrb, škole i krizne službe.
Sustav se temelji na 24-satnoj dostupnosti i povezanosti institucija, čime se izbjegavaju kašnjenja koja su često presudna u prvim satima nakon nestanka.
Veliku ulogu ima nacionalni centar za sigurniji internet, koji osim hitnih poziva vodi i edukativne kampanje o sigurnom korištenju interneta te prikuplja prijave o zlostavljanju i digitalnom nasilju.
Svi pozivi i prijave obrađuju se u realnom vremenu, što omogućuje brzu identifikaciju i uklanjanje štetnog sadržaja.
Primjer suradnje – država, struka i građani
Belgijski sustav funkcionira zato što udružuje sve razine društva.
Institucije, škole i organizacije civilnog društva rade zajedno, a građani su uključeni kroz digitalne platforme i mobilne aplikacije koje im omogućuju da pomognu u potrazi za djecom.
Jedna od inovacija je sustav u kojem korisnici aplikacija za trčanje primaju obavijest ako dijete nestane u njihovom području.
Time se obični građani pretvaraju u dodatne “oči na terenu” i mogu odmah prijaviti informacije koje pomažu u potrazi.
Ovakav pristup pokazao se iznimno učinkovitim, osobito tijekom velikih javnih događanja i sportskih manifestacija.
Belgijski model u praksi – brojke koje govore sve
Belgijski sustav godišnje obradi više od 20.000 poziva građana i prijava vezanih uz sigurnost djece.
Većina slučajeva odnosi se na nestanke, online prijetnje i zlostavljanje putem interneta, a rast broja poziva svjedoči o povjerenju građana u sustav.
Analize pokazuju da u više od 70% slučajeva prijave dovode do brze reakcije policije ili pronalaska djeteta.
Uspjeh modela temelji se na jasno definiranim protokolima, stalnom praćenju učinkovitosti i dostupnosti volontera koji pomažu u kriznim situacijama.
Hrvatska kao sljedeći korak
Hrvatska već ima temelje sličnog sustava kroz Centar za nestalu i zlostavljanu djecu te Centar za sigurniji internet.
Oni upravljaju europskim brojem 116 000, dostupnim svim građanima za prijavu nestanaka i slučajeva nasilja nad djecom.
Postoji i anonimna linija Helpline 0800 606 606, putem koje djeca i roditelji mogu potražiti savjet ili pomoć.
No, za uvođenje punog belgijskog modela potrebno je više političke podrške, stabilno financiranje i formalna suradnja s državnim institucijama.
To uključuje stalnu 24-satnu operativnu dostupnost, zajedničke baze podataka i brzu komunikaciju između policije, škola i socijalnih službi.
Zajednički cilj – sigurnije djetinjstvo
Primjena belgijskog modela u Hrvatskoj značila bi veliki iskorak u zaštiti djece, ali i jačanje povjerenja građana u sustav.
Učinkovitost ovog pristupa potvrđena je diljem Europe: države koje su ga uvele bilježe brži odziv institucija, veći broj uspješno riješenih slučajeva i bolju prevenciju online zlostavljanja.
Model se temelji na jednostavnom načelu – reagirati odmah, ne čekati.
Time se stvara društvo koje na prijavu djetetove ugroze ne odgovara pasivno, već koordinirano, stručno i empatično.
U Hrvatskoj su već pokrenuti razgovori o prilagodbi modela našim zakonima i sustavu, a rasprava o tome bit će otvorena na CyberGuard 2025 konferenciji u Zagrebu, koja okuplja vodeće stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti i zaštite djece na internetu.
