Meteorološki modeli otkrivaju da bi rani poremećaj u stratosferi mogao snažno utjecati na zimske vremenske obrasce, najavljujući hladniji i nestabilniji početak zime 2025./2026. Riječ je o rijetkoj pojavi poznatoj kao rano stratosfersko zagrijavanje, koja se događa kada se temperature u višim slojevima atmosfere iznenada povise, uzrokujući slabljenje polarnog vrtloga.
Ovaj proces već se vidi u prognozama modela ECMWF i GFS, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle biti izraženije nego prethodnih sezona.
Što se događa iznad Arktika?
Prema analizi Severe Weather Europe, polar vortex, koji zadržava hladan zrak iznad sjevera, počinje se rascjepljivati i gubiti stabilnost. Kada se to dogodi, hladne zračne mase kreću prema jugu — prema Europi, Kanadi i Sjedinjenim Državama.
Meteorolozi objašnjavaju da ovakvi rani poremećaji nisu česti. “Stratosfera se zagrijava brže nego ikad, a to poput dominovskog efekta slabi vrtlog, šaljući hladne zračne mase prema jugu”, navodi se u analizi.
Rezultat toga mogao bi biti nagao pad temperatura već u prosincu, osobito u središnjoj i istočnoj Europi, uz povećan rizik od snježnih oluja i magli.
Zima koja bi mogla iznenaditi Europu
Znanstvenici ističu da rani signal iz stratosfere često prethodi promjenama u troposferi, što znači da se efekti mogu osjetiti nekoliko tjedana nakon početnog poremećaja. Hladan zrak iznad Skandinavije mogao bi se proširiti prema srednjoj Europi, a Hrvatska bi se mogla naći na rubu hladnih fronti, s osjetnim padom temperatura i mogućim snježnim epizodama na kontinentu.
Usporedbe radi, prošla zima bila je znatno blaža zahvaljujući stabilnom polarnom vrtlogu koji je zadržao hladan zrak iznad Arktika. Ove godine, međutim, modeli pokazuju neobično ranu destabilizaciju, što je rijetkost — takvi događaji obično se javljaju tek u siječnju ili veljači.
Moguće posljedice za Europu i Hrvatsku
Ako se trend nastavi, hladni valovi mogli bi postati česti, osobito tijekom prosinca i siječnja. Prognostičari predviđaju da će se topliji atlantski zrak sukobljavati s arktičkim masama, što može rezultirati obilnim oborinama, jakim vjetrovima i temperaturnim oscilacijama.
Zanimljivo je da takve situacije ne znače samo hladnoću — nestabilni zračni tokovi mogu naknadno donijeti i poplave, osobito u zapadnim dijelovima Europe, gdje se topliji zrak iznad oceana sudara s hladnim kopnenim frontama.
Meteorolozi iz ECMWF-a naglašavaju kako se ovakvi rani poremećaji u stratosferi događaju samo jednom ili dvaput u deset godina. “Ovo nije obična zimska fluktuacija. Atmosferski sustav trenutno je pod pritiskom iz više smjerova, a poremećaji u polarnom vrtlogu mogu stvoriti lančanu reakciju kroz cijelu hemisferu”, navodi se u izvješću.
Znanstvena pozadina: što znači “stratosfersko zagrijavanje”?
Stratosfersko zagrijavanje je prirodan, ali složen proces koji se događa iznad visine od 20 kilometara. Tamo, zbog promjena u mlaznim strujama i toplinskim anomalijama, dolazi do naglog porasta temperature. Taj proces mijenja cirkulaciju zraka i uzrokuje slabljenje vrtloga koji obično drži arktički hladan zrak zarobljenim.
Kada se vrtlog “raspadne”, hladan zrak se spušta prema nižim geografskim širinama. Rezultat su hladni valovi u Europi i Sjevernoj Americi, a ponekad i snažni snježni udari u područjima gdje ih se ne očekuje, poput zapadne i južne Europe.
Prema trenutnim prognozama, sjever Europe bi prvi mogao osjetiti posljedice već krajem studenoga, dok se hladni prodori u srednjoj Europi očekuju u prvim tjednima prosinca. Meteorolozi napominju da je još prerano govoriti o konkretnim temperaturama, no trend je jasan – zima 2025./2026. mogla bi biti značajno hladnija od prethodne.
