Europska unija našla se pred jednim od najvećih financijskih izazova od početka rata u Ukrajini. Ako ne pronađe rješenje za korištenje zamrznute ruske imovine, Ukrajina bi već početkom sljedeće godine mogla ostati bez novca, upozorava Politico. Bruxelles zato ubrzano razvija plan B, jer se sve više govori da bi EU, ako ne uspije primarna opcija, mogla biti prisiljena zajednički se zadužiti kako bi Kijev ostao financijski stabilan.
Na nedavnom summitu europski čelnici nadali su se dogovoru o prijedlogu prema kojem bi se imobilizirane ruske rezerve iskoristile za “reparacijski zajam” od 140 milijardi eura. No ključnu prepreku postavio je belgijski premijer Bart De Wever, čija se zemlja smatra glavnim čuvarom zamrznute ruske imovine.
Kijevu ponestaje vremena, a s njime i likvidnosti
Dok diplomatski razgovori o mogućem mirovnom procesu dobivaju na zamahu, pitanje stabilnog financiranja Ukrajine postaje hitnije nego ikad. Jedan visoki dužnosnik EU-a poručio je:
“Ako se mi ne pokrenemo, drugi će se pokrenuti prije nas.”
Pritom se sve češće spominje da bi mirovna inicijativa Donalda Trumpa mogla ojačati argumente za korištenje ruske imovine. Prema tom pristupu, Moskvi bi sredstva bila vraćena samo u scenariju u kojem pristane platiti ratnu odštetu, što Bruxelles smatra gotovo nemogućim.
Plan B: privremeno zaduživanje EU-a
Zbog belgijskog otpora Komisija ubrzano radi na privremenom “premosnom zajmu”, koji bi Ukrajini omogućio preživljavanje prvih mjeseci 2026. godine. Čak četiri dužnosnika EU-a potvrdila su da ova opcija postaje najizglednija.
Pojednostavljeno, plan bi funkcionirao tako da se Unija kratkoročno zaduži, a nakon odobravanja reparacijskog zajma, Ukrajina bi vraćala početnu pozajmicu. Drugi diplomati navode kako se razmatra i kombinirani model koji uključuje i reparacijski zajam i zajedničko zaduživanje kako bi se smanjio financijski rizik.
No tu se pojavljuje nova prepreka:
Svako zajedničko zaduživanje zahtijeva jednoglasnu potporu svih 27 članica, što je teško ostvarivo dok Mađarska otvoreno koči nove financijske mehanizme za pomoć Ukrajini.
Von der Leyen smiruje javnost: ‘Porezni obveznici neće plaćati ovaj račun’
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u Strasbourgu da će Komisija uskoro predstaviti nacrt pravnog teksta koji bi trebao ubrzati cijeli postupak.
Rekla je:
“Sljedeći korak je da je Komisija sada spremna predstaviti pravni tekst.”
Dodala je i jasnu poruku:
“Ne vidim scenarij u kojem će europski porezni obveznici sami platiti račun.”
No dio diplomata ostaje skeptičan, upozoravajući da bi, ako plan s ruskom imovinom propadne, EU možda morala posegnuti upravo za mehanizmom zajedničkog duga. Taj je instrument već korišten tijekom pandemije COVID-19, ali je tada bio izvanredan presedan.
Francuska gura brzo rješenje, Bruxelles želi vrijeme
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako će saveznici EU-a “u nadolazećim danima” finalizirati rješenje koje će Ukrajini osigurati kontinuitet financiranja.
U Parizu raste uvjerenje da je hitno djelovanje jedina opcija jer bi kašnjenje moglo dovesti Kijev u situaciju da ne može financirati osnovne državne obveze.
Bruxelles, s druge strane, pokušava kupiti vrijeme. U idealnom scenariju, privremeni zajam pružio bi dovoljno prostora za razradu pravnog okvira reparacijskog fonda, neophodnog kako bi se izbjegao potencijalni belgijski veto.
Mađarska kao dodatni izazov
Čak i ako se prevlada belgijska blokada, ostaje otvoreno pitanje potpore Mađarske, koja se već duže vrijeme protivi svim financijskim paketima vezanim uz Ukrajinu.
Diplomati u Bruxellesu razmatraju pristup u kojem bi se zajam prezentirao kao sredstvo za obnovu, a ne kao izravna financijska pomoć vojsci, nadajući se da bi takva formulacija mogla omekšati otpor Budimpešte.
U analizama se spominje da bi dodatni poticaj mogao doći iz Trumpovog mirovnog plana, koji predviđa korištenje ruske imovine za obnovu, ali uz čvrstu kontrolu Europske unije nad svim ključnim odlukama.
EU ulazi u najosjetljiviju fazu
Kako se približava kraj godine, Kijev i Bruxelles suočavaju se s dvostrukim pritiskom: nedostatkom vremena i rastućom neizvjesnošću. Bez brzog dogovora, Ukrajina bi već početkom godine mogla ostati bez mogućnosti financiranja osnovnih funkcija države, što bi značajno promijenilo dinamiku rata, ali i europske sigurnosne politike.
U Bruxellesu se nadaju da će se ključni politički pregovori ubrzati, kako bi se izbjeglo donošenje rješenja u posljednji trenutak. Dok traje potraga za konsenzusom, europske institucije i dalje razmatraju opciju zajedničkog zaduživanja, koja bi, iako politički osjetljiva, mogla biti jedini način da se izbjegne financijski slom Ukrajine.
