Europska unija napravila je veliki zaokret od jedne od svojih najambicioznijih klimatskih politika. Plan prema kojem bi potpuno bila zabranjena prodaja novih benzinaca i dizelaša do 2035. godine – uzdizan kao revolucionarni korak prema klimatskoj neutralnosti – sada je službeno popustio pod pritiscima industrije i pojedinih država članica.
Ono što je donedavno predstavljano kao ključni instrument europskog zelenog plana, sada se sve otvorenije opisuje kao nerealna ambicija. Nakon godina upozorenja automobilskih proizvođača, analitičara i energetskih stručnjaka, Europska komisija signalizirala je da se od potpune zabrane odustaje, a da će motori s unutarnjim izgaranjem ostati na cestama i nakon 2035. godine, ali pod strogim uvjetima.
Preokret je postao jasan nakon što je Apostolos Tzitzikostas, povjerenik za održivi transport i turizam, u intervjuu za njemački Handelsblatt potvrdio da će se u prometu i nakon 2035. zadržati automobili na benzin i dizel – ako koriste goriva s niskim emisijama. Tom izjavom praktično je potvrđeno ono što industrija tvrdi godinama: potpuna zabrana nije tehnički, ekonomski ni društveno izvediva u zadanom roku.
Industrija godinama upozoravala da je rok nerealan
Automobilska industrija upozoravala je da bi zabrana ugrozila stotine tisuća radnih mjesta, dok električni modeli i dalje ostaju preskupi za mnoge kupce. Prodaja struje također ne prati ambicije EU-a, što pokazuje rast od tek 18,3 % udjela na tržištu u prvih deset mjeseci godine prema ACEA-i.
Prekretnica je nastupila nakon pisma njemačkog kancelara Friedricha Merza upućenog predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, u kojem je zatražio fleksibilniji pristup. Poruka je, kako navode europski dužnosnici, u Bruxellesu bila „izuzetno dobro primljena“, što je otvorilo vrata kompromisu.
Nova vizija Unije: održivost, ali bez naglog prekida
EU sada nastoji pronaći rješenje koje će biti „gospodarski održivo i društveno pravedno“, navodi Tzitzikostas. To uključuje razmatranje sintetičkih goriva, biogoriva i drugih, modernijih tehnologija smanjenja emisija.
Primjeri tehnologija koje bi mogle „spasiti“ motore s unutarnjim izgaranjem:
- HVO100 (hidrogenizirana biljna ulja i životinjske masnoće) – do 90 % manje emisija od dizela
- E-goriva koja razvija Porsche u Čileu – gotovo ugljično neutralna, zahvaljujući kombinaciji CO₂, vode i energije vjetroelektrana
- postojeći BMW i Audi modeli već kompatibilni s alternativnim pogonima
To otvara prostor za dvostruki model tranzicije: električni automobili i dalje se potiču, ali se ne odustaje od moderniziranih benzinskih i dizelskih tehnologija.
Rasprava odgođena, odluke još otvorene
Revidirani klimatski paket, koji se trebao predstaviti 10. prosinca, pomaknut je na kraj mjeseca. Mnoge teme ostaju otvorene:
- status plug-in hibrida
- sudbina range-extender modela
- pitanje nadzora nad korištenjem klasičnih goriva
- infrastruktura za masovnu proizvodnju e-goriva
Trenutna verzija prijedloga predviđa da će se pravila odnositi isključivo na nova vozila nakon 2035., dok će postojeći automobili i dalje moći koristiti klasični benzin i dizel.
Električni modeli jačaju, ali sporije od očekivanog
Električna vozila bilježe stabilan rast, no znatno ispod projekcija EU-a. Hibridi drže 34,7 % tržišta, što ih čini najpopularnijom opcijom kupaca, dok su plug-in hibridi s 9,4 % prvi put prestigli dizelaše.
Iako većina proizvođača podržava odustajanje od potpune zabrane, postoje i glasni protivnici. Volvo i Polestar, oba pod vlasništvom Geelyja, zagovaraju zadržavanje originalnog roka i potpunu elektrifikaciju od 2035. godine, tvrdeći da razvodnjavanje ciljeva usporava nužne promjene.
Rasprave će se nastaviti do kraja mjeseca, kada bi Komisija trebala predstaviti novu, prilagođenu verziju klimatskog paketa koja bi trebala pomiriti ekološke ciljeve i ekonomske realnosti.
