Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dobio je snažnu političku i institucionalnu potporu u Bruxellesu za preuzimanje dužnosti potpredsjednika Europska središnja banka. Ministri financija država europodručja dali su mu zeleno svjetlo, čime je otvoren put prema jednoj od najutjecajnijih pozicija u europskoj monetarnoj hijerarhiji.
Prema informacijama s europskih sastanaka, preostali koraci do službene potvrde smatraju se uglavnom proceduralnima. Iako slijedi još formalna odluka institucija Europske unije, diplomatski izvori navode kako se veća iznenađenja u završnici procesa ne očekuju.
Vijest je brzo odjeknula i u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković javno je čestitao Vujčiću, poručivši kako se radi o velikom priznanju ne samo za aktualnog guvernera, nego i za Hrvatsku u cjelini. U političkim i ekonomskim krugovima izbor se tumači kao potvrda međunarodnog ugleda domaće monetarne politike unutar europodručja.
Osim političke težine, pozornost javnosti privukli su i financijski uvjeti nove funkcije. Potpredsjednik ESB-a nalazi se u najvišem platnom razredu europskih institucija. Godišnja bruto plaća prema dostupnim podacima prelazi 343 tisuće eura, što znači da se mjesečna neto primanja kreću oko 18 tisuća eura, i to bez dodatnih naknada.
Uz osnovnu plaću, dužnosnicima na toj razini pripadaju i brojne pogodnosti. Među njima su naknade za stanovanje, troškove preseljenja, školovanje djece te druge logističke i životne izdatke, što ukupna primanja može dodatno povećati. Upravo ti detalji već potiču rasprave u javnosti, osobito u usporedbi s domaćim plaćama u javnom sektoru.
Podsjetimo, Vujčić je kao guverner Hrvatska narodna banka imao mjesečna neto primanja od 7.835 eura, što znači da bi prelaskom u Frankfurt njegova primanja bila višestruko veća. Riječ je i o značajnoj promjeni profesionalnog okruženja, s nacionalne razine na samu jezgru europske monetarne politike.
Uloga potpredsjednika ESB-a nosi veliku odgovornost, osobito u razdoblju obilježenom inflacijskim pritiscima, geopolitičkim nestabilnostima i izazovima vezanim uz gospodarski rast eurozone. Upravo zato izbor osobe s dugogodišnjim iskustvom u središnjem bankarstvu mnogi vide kao signal kontinuiteta i stabilnosti unutar monetarne unije.
Kako se proces imenovanja bude približavao kraju, interes javnosti i stručne zajednice ostaje usmjeren na formalnu potvrdu i datum stupanja na novu dužnost, ali i na to kakav će utjecaj ovaj potez imati na poziciju Hrvatske unutar europskih financijskih institucija.
