Plaće u Hrvatskoj tijekom prošle godine nastavile su rasti, ali razlike među zaposlenima postaju sve vidljivije. Dok dio radnika bilježi povijesno visoka primanja, velik broj zaposlenih i dalje se nalazi ispod granice od 1.000 eura mjesečno, pokazuju najnoviji podaci o tržištu rada.
Prosječna mjesečna neto plaća, zajedno s dodacima, u 2025. godini iznosila je 1.538 eura, što je osjetan rast u odnosu na prethodnu godinu. No iza tog prosjeka krije se drugačija slika – medijalna plaća bila je niža i iznosila 1.430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od službenog prosjeka.
Ipak, razlika između prosječne i medijalne plaće nikad nije bila manja. To upućuje na to da su niže plaće rasle brže, čime se velik broj radnika približio sredini ljestvice primanja.
Gdje je većina zaposlenih?
Najveći dio zaposlenih, njih 38 posto, i dalje zarađuje između 1.000 i 1.500 eura mjesečno. Iako je to i dalje najzastupljeniji raspon plaća, njegov udio se smanjuje, što sugerira postupan pomak prema višim primanjima.
Istovremeno raste broj zaposlenih u višim platnim razredima. Plaću između 1.500 i 2.000 eura prima više od petine radnika, dok 15 posto zaposlenih već prelazi granicu od 2.000 eura mjesečno.
S druge strane, 12 posto zaposlenih i dalje zarađuje manje od 1.000 eura, iako je taj udio gotovo prepolovljen u odnosu na godinu ranije.
Tko su pobjednici, a tko gubitnici?
Na vrhu ljestvice najplaćenijih zanimanja nalaze se anesteziolozi, koji u prosjeku mjesečno zarađuju više od 3.650 eura. Slijede piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici, čija su primanja daleko iznad državnog prosjeka.
Suprotno tome, uslužna i pomoćna zanimanja i dalje su na dnu. Šivači, frizeri, čistači, krojači i spremačice u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, unatoč rastu troškova života.
Koje djelatnosti plaćaju najviše?
Najizdašniji sektor ostaje IT industrija, gdje su prosječne plaće oko 16 posto iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječna primanja bilježe i financije, osiguranje, kao i sektori energetike, graditeljstva i nekretnina.
S druge strane, javna uprava, zdravstvo, transport te obrazovanje i znanost i dalje se nalaze ispod ili tek blago iznad nacionalnog prosjeka, unatoč rastu plaća u tim sektorima.
Tko je najviše povećavao plaće?
Najveći rast primanja zabilježen je u javnom sektoru i lokalnoj samoupravi, gdje su plaće porasle i do 20 posto. Državne tvrtke također bilježe snažan rast.
Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, koje u prosjeku premašuju nacionalni prosjek za desetak posto.
Velike razlike po regijama
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku Hrvatske, dok Zagreb ostaje grad s najvišim prosječnim primanjima.
Posebno se ističe Krapinsko-zagorska županija, koja je zabilježila najveći rast plaća na godišnjoj razini, dok pojedine slavonske županije i dalje ostaju znatno ispod državnog prosjeka.
Spol, dob i obrazovanje – tko stoji bolje?
Razlika u plaćama između muškaraca i žena i dalje postoji. Muškarci u prosjeku zarađuju 15 posto više, iako se jaz blago smanjuje.
Najmlađi radnici imaju najniža primanja i najsporiji rast plaća, dok zaposlenici stariji od 45 godina bilježe stabilnija i viša primanja.
Najizraženija razlika vidi se kod razine obrazovanja – zaposlenici s postdiplomskim studijima i MBA diplomama zarađuju i više od 50 posto iznad prosjeka, dok radnici sa srednjom stručnom spremom ostaju znatno niže na ljestvici.
