Mađarska naftna i plinska kompanija MOL Grupa zatražila je od hrvatskog Janafa hitno jamstvo da će omogućiti transport nesankcionirane ruske sirove nafte putem Jadranskog naftovoda, postavivši rok do 27. veljače 2026. godine. U suprotnom, najavili su pokretanje pravnih koraka i traženje naknade štete.
Istodobno je iz Bruxellesa stigla jasna poruka – provedba sankcija je odgovornost država članica, što znači da odluka o eventualnom propuštanju ruske nafte leži na Hrvatskoj.
Europska komisija: „Osnovno načelo je da su za provedbu i primjenu sankcija odgovorne države članice“
Glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen izjavila je da Komisija ne komentira komunikaciju između pojedinih kompanija, ali je podsjetila na temeljno pravilo europske sankcijske politike.
„Osnovno načelo je da su za provedbu i primjenu sankcija odgovorne države članice“, rekla je Itkonen odgovarajući na pitanje može li Hrvatska isporučivati rusku naftu putem Jadranskog naftovoda.
Tom izjavom Bruxelles je jasno dao do znanja da se odluka o tranzitu ruske nafte ne donosi na razini Europske komisije, već na nacionalnoj razini.
MOL traži jamstvo i upozorava na moguće tužbe
MOL Grupa poručila je da, prema sankcijama Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, hrvatski operator naftovoda mora omogućiti transport nesankcioniranih pošiljki ruske sirove nafte koje dolaze morskim putem.
„Prema sankcijama EU-a i SAD-a, hrvatski operator naftovoda mora to učiniti. MOL očekuje izravan odgovor od hrvatske tvrtke najkasnije do 27. veljače 2026. U slučaju odbijanja, MOL se može obratiti Europskoj komisiji i pokrenuti zahtjev za naknadu štete“, poručili su iz mađarske kompanije.
Riječ je o ozbiljnom upozorenju koje uključuje mogućnost pravnih i financijskih posljedica ukoliko Janaf ne potvrdi transport u zadanom roku.
Iznimka iz 2022. i pitanje ovisnosti o ruskoj nafti
Europska unija je u lipnju 2022., u sklopu šestog paketa sankcija protiv Rusije, zabranila uvoz ruske nafte morskim putem. Iznimka je tada odobrena Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj – državama bez izlaza na more – uz obrazloženje da nemaju alternativne pravce opskrbe.
Ta je iznimka trebala biti privremena mjera, no Mađarska i Slovačka nastavile su uvoz ruske nafte te su ostale gotovo u potpunosti oslonjene na ruske energente.
Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio da ne postoji stvarni razlog za nastavak podržavanja iznimke, čime je dodatno otvoreno pitanje buduće energetske suradnje i tranzita nafte kroz Hrvatsku.
Prekid naftovoda Družba dodatno zakomplicirao situaciju
Naftovod Družba, koji opskrbljuje dio srednje Europe ruskom naftom, oštećen je 27. siječnja ove godine u ruskom napadu dronovima. Od tada je dotok nafte tim pravcem prekinut, što je dodatno povećalo pritisak na alternativne rute, uključujući Jadranski naftovod.
Time je hrvatska infrastruktura ponovno postala strateški važna u regionalnoj energetskoj jednadžbi.
Hrvatska pred političkom i energetskom odlukom
U središtu rasprave sada je pitanje hoće li Hrvatska dopustiti tranzit ruske nafte kroz svoj teritorij, uzimajući u obzir europske sankcije, političke odnose unutar Unije i moguće financijske posljedice.
S jedne strane stoji zahtjev mađarske kompanije uz najavu pravnih koraka, a s druge jasna poruka Europske komisije da je provedba sankcija u rukama država članica. U kontekstu aktualne geopolitičke situacije i energetske sigurnosti Europe, odluka o ruskoj nafti kroz Jadranski naftovod postaje pitanje koje nadilazi isključivo poslovne odnose i ulazi u sferu strateških političkih procjena.
