“Djeca ponovno razgovaraju i igraju se”, kaže Andreas Tempel, ravnatelj škole “Aleksander Kopel” u njemačkom Solingenu. Ova obrazovna ustanova sudjeluje u gradskom projektu zabrane korištenja društvenih mreža među učenicima – i to ne samo u školi, nego i kod kuće.
“Djeca se ponovno druže u školskom dvorištu, što ranije nije bio slučaj zbog mobilnih telefona. Prije su sjedila po kutovima, pogrbljena nad svojim uređajima”, istaknuo je.
Ovaj eksperiment s 1.400 učenika izazvao je veliku pozornost javnosti jer su rezultati, prema riječima nastavnika i stručnjaka, nadmašili očekivanja.
“Moramo zaštititi djecu”
Škola je, u suradnji s roditeljima, sastavila sporazum o namjeri i testirala zabranu kao mjeru protiv beskonačnog listanja sadržaja i stalne rastresenosti.
Oko 1.400 učenika petih razreda, zajedno sa svojim roditeljima, uključeno je u ovaj projekt u Solingenu – bez društvenih mreža u školi, ali i kod kuće.
“Bilo je neugodnih situacija, pa i zlostavljanja na društvenim mrežama. Moramo zaštititi djecu od sadržaja kojem su izložena. Ona su premlada za takve utjecaje”, naglasio je Tempel.
U petim razredima njegove škole ima ukupno 162 učenika, a zabrana je, kako kaže, kod svih dala vrlo dobre rezultate.
“Sve je prošlo bez poteškoća. Ključno je sudjelovanje roditelja. Ne smije se dogoditi da zabrana prestane onog trenutka kada djeca dođu kući”, dodao je ravnatelj.
“Opasna praksa” i porast psihičkih teškoća
Tempel se nada da će za nekoliko godina imati školu bez mobilnih telefona i društvenih mreža.
“Djeca ponedjeljkom dolaze iscrpljena i rastresena jer su tijekom vikenda previše vremena provela na mobilnom telefonu, odnosno na društvenim mrežama. To je ozbiljan problem”, objasnio je.
Markus Surej, školski psiholog koji već deset godina radi u Solingenu, prati ovaj projekt od početka. U radu s djecom i adolescentima primjećuje kako ih društvene mreže opterećuju i potiču ovisničko ponašanje.
“Anksiozni poremećaji i depresija naglo su porasli. To smo ovdje jasno uočili. Nekontrolirana uporaba društvenih mreža je opasna. Učenici mi često govore o potrebi da stalno provjeravaju telefon”, upozorio je psiholog.
Njegov je zaključak pozitivan – učenici su vidljivo zadovoljniji, a školska dvorišta ponovno su oživjela. Svih dvanaest škola u Solingenu sudjeluje u projektu, čime odricanje od društvenih mreža postaje nova svakodnevica, bez osjećaja izoliranosti ili isključenosti.
“Zajednička zabrana pravi je put”, smatra Surej.
Kasni li politička rasprava?
Prema mišljenju stručnjaka, politička rasprava o ograničavanju društvenih mreža započela je prekasno.
“Volio bih da je ova rasprava počela prije dvije godine”, istaknuo je psiholog.
Na stranačkom kongresu vladajuće stranke CDU u Stuttgartu delegati su se velikom većinom izjasnili za zakonsku dobnu granicu od 14 godina za korištenje društvenih mreža. Njihov koalicijski partner, SPD, također traži brzo djelovanje.
Glavni tajnik SPD-a, Tim Klisendorf, pozvao je vladajuću koaliciju da ovu temu uvrsti u hitni postupak.
“Potrebna su nam jasna pravila na digitalnim platformama. Algoritmi koji potiču ovisnost, kao i govor mržnje i zlostavljanje, predstavljaju ozbiljan problem za cijelo društvo, a posebno za djecu i mlade”, izjavio je.
Koliko vremena mladi provode na telefonima?
Prema aktualnom istraživanju JIM (Mladi, informacije, mediji), gotovo svi mladi u dobi od 12 do 19 godina posjeduju mobilni telefon. Dvije trećine ispitanika priznaje da često provode više vremena na telefonu nego što su planirali.
U prosjeku na uređaju provedu oko 231 minutu dnevno, zbog čega ujutro često dolaze neispavani jer su navečer predugo ostali budni uz zaslon.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna izloženost zaslonima utječe na kvalitetu sna, koncentraciju i emocionalnu stabilnost.
Što kažu mladi?
Anastasija Pik, predstavnica učenika u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, trenutačno dobrovoljno izbjegava društvene mreže, ali zabranu ne podržava.
“Danas više ništa ne funkcionira samo putem novina, pisama ili elektroničke pošte. Većina komunikacije odvija se preko društvenih mreža, Snapchata i TikToka. Tamo postoje razgovorne skupine kroz koje komuniciramo”, objasnila je.
Prema njezinu mišljenju, društvene mreže postale su previše važne u životima mladih da bi se jednostavno zabranile. Umjesto zabrane, smatra da je potrebno djecu poučiti pravilnoj i odgovornoj uporabi.
Zabrana ili edukacija?
Ovaj eksperiment pokazuje da ograničavanje uporabe mobilnih telefona i društvenih mreža može imati pozitivan učinak na ponašanje i mentalno zdravlje učenika. Ipak, ostaje otvoreno pitanje treba li dugoročno rješenje biti potpuna zabrana ili sustavna edukacija o sigurnom i umjerenom korištenju digitalnih tehnologija.
Jedno je sigurno – problem prekomjerne uporabe mobilnih telefona više se ne može zanemarivati.
