Napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je Iran jasno poručio da ne prihvaća američki prijedlog za završetak rata, ističući kako će odluka o okončanju sukoba biti donesena isključivo prema njihovim uvjetima.
Prema informacijama koje su iznijeli iranski dužnosnici, prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa ocijenjen je kao neprihvatljiv, a stav Teherana ostaje čvrst i nepromijenjen.
Teheran: Plan je “pretjeran”
Iranske vlasti razmotrile su američki prijedlog i zaključile da je on “pretjeran”, prenosi izjava dužnosnika koju je emitirala državna televizija.
Isti dužnosnik jasno je naglasio kako Iran ne namjerava prihvatiti vanjski pritisak u vezi s okončanjem sukoba. “Iran neće dopustiti američkom predsjedniku Trumpu da diktira vrijeme završetka rata”, poručio je.
Uz to, naglašeno je da će rat završiti tek kada Teheran procijeni da su ispunjeni svi ključni uvjeti koje smatra nužnima.
Tri ključna uvjeta za završetak rata
Iranski dužnosnici iznijeli su i konkretne zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni kako bi došlo do prekida sukoba.
Prvi uvjet odnosi se na potpuni prestanak napada na Iran. Drugi zahtjev uključuje “uspostava konkretnih jamstava koja sprječavaju ponavljanje rata”, dok treći podrazumijeva “zajamčenu isplatu” za štetu nastalu tijekom sukoba.
Dodatno je istaknuto da je Iran putem posrednika već prenio poruku Sjedinjenim Američkim Državama kako će nastaviti braniti svoje interese.
Američki plan od 15 točaka i odgovor Irana
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države dostavile su Iranu prijedlog koji uključuje okvir od 15 točaka s ciljem zaustavljanja sukoba.
Visoki iranski dužnosnik izjavio je da početna reakcija na taj plan nije bila pozitivna. “pozitivan” odgovor, kako je naveo, nije bio opcija u ovoj fazi, iako je naglasio da vlasti u Teheranu i dalje analiziraju sadržaj prijedloga.
Istodobno je potvrđeno da je iranski odgovor već proslijeđen Pakistanu, koji bi ga trebao prenijeti u Washington.
Uloga Pakistana i Turske u mogućim pregovorima
Pakistan se u ovom procesu pojavljuje kao važan posrednik, budući da je ranije Iranu dostavio američki prijedlog. Uz Pakistan, spominje se i Turska kao potencijalni domaćin pregovora o deeskalaciji sukoba.
Prema riječima visokog iranskog dužnosnika, obje države sudjeluju u pokušajima smirivanja situacije i prijenosu poruka između sukobljenih strana.
Unatoč tome, iranski izvori naglašavaju da službeni pregovori s američkom administracijom zasad nisu potvrđeni.
Oštre poruke iz iranskog vojnog vrha
Retorika iz Teherana dodatno se zaoštrila kroz izjave vojnih dužnosnika. Glasnogovornik združenog vojnog zapovjedništva Ebrahim Zolfaqari uputio je izravne kritike američkom predsjedniku.
“Je li razina vaše unutarnje borbe dosegla fazu u kojoj pregovarate sami sa sobom?”, rekao je, uz dodatnu poruku: “Ljudi poput nas ne mogu se slagati s ljudima poput vas”.
Nastavio je još odlučnije: “Kao što smo oduvijek govorili… nitko poput nas neće sklopiti dogovor s vama. Ne sada. Nikada”.
Diplomacija pod pritiskom i optužbe za “izdaju”
Iranski ministar vanjskih poslova dodatno je pojasnio stav svoje zemlje, istaknuvši da su pregovori o nuklearnom programu bili u tijeku kada su započeli napadi.
Taj potez nazvao je “izdajom diplomacije”, čime je dodatno naglašeno nepovjerenje prema američkoj strani.
U istom tonu poručeno je i: “Nema nikakvih razgovora ili pregovora između Irana i Sjedinjenih Država”, uz dodatak: “Nitko ne može vjerovati američkoj diplomaciji. Naš stav je jasan u vezi s onim što su tvrdili. Trenutačno je naša hrabra vojska usredotočena na obranu iranskog teritorija i suvereniteta od ovog brutalnog i protuzakonitog rata”.
Rat se nastavlja bez naznaka smirivanja
Unatoč diplomatskim inicijativama, sukobi na terenu ne jenjavaju. Zračni napadi na Iran i dalje traju, dok Iran odgovara napadima dronovima i projektilima na Izrael i američke saveznike.
Iranska revolucionarna garda objavila je da je pokrenula novi val napada, uključujući ciljeve u Tel Avivu i Kirjat Šmoni, kao i američke baze u regiji.
Istodobno, izvještaji s terena govore o napadima na stambena područja u Teheranu, dok spasilačke službe tragaju za preživjelima pod ruševinama.
Utjecaj na globalna tržišta i energetiku
Sukob već ima vidljive posljedice na globalnu ekonomiju. Tržišta nafte reagirala su padom cijena, dok su burze pokazale znakove oporavka nakon vijesti o mogućim diplomatskim rješenjima.
Istodobno, strateški važan Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske opskrbe energijom, pod pojačanim je nadzorom. Iran je ograničio prolazak brodova, dopuštajući ga samo uz koordinaciju s vlastima.
