U trenutku kada globalna tržišta prolaze kroz snažne poremećaje, bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić upozorava na N1 Televiziji da Hrvatska nema jasan odgovor na izazove koji dolaze. U razgovoru u emisiji Novi dan iznio je niz ocjena o rastu cijena energenata, posljedicama za građane i slabostima domaće politike.
Energetski šok bez presedana
Fižulić smatra da aktualna kriza nadilazi sve što je svijet doživio u posljednjih nekoliko desetljeća. Posebno ističe nestabilnost tržišta energenata i nagli rast cijena.
“Sve što smo imali u prošlih pola stoljeća ne može se mjeriti s ovom destrukcijom. Ona se još nije posve prelila na cijene na tržištu. Zadnjih desetak dana vidimo da nafta pleše između 90 i 10 dolara, što je oko 50 posto iznad cijene iz veljače. A cijena plina je udvostručena u odnosu na veljaču. Tržišta još uvijek očekuju da će rat uskoro prestati i da će doći do smirivanija i otvaranja Hormuškog tjesnaca”, kazao je.
Upozorio je i na specifičnu dinamiku kretanja cijena nafte, naglašavajući da rast dolazi naglo, dok pad ide znatno sporije. Uz to, problem nije samo u cijeni, već i u dostupnosti energenata.
Neizvjesnost oko Vladinih mjera
Komentirajući poteze Vlade, Fižulić zauzima suzdržan stav, ali naglašava kako je potrebno sagledati širu sliku i dugoročne posljedice.
“Prije 13 godina cijena nafte je bila 120 dolara. Treba gledati cjelinu i koliko dugo će ova kriza trajati i kakve će imati posljedice po hrvatsku ekonomiju koja se oslanja na turizam i domaću potrošnju. To su stvari kojima bi se Vlada trebala baviti, a ne svakoga dana izlaziti s pričom da nema nestašice goriva i da su stvari pod kontrolom. No što ako sve ovo potraje? Što će učiniti ako cijena barela dosegne 150 dolara? Hoće li i tada zalediti cijenu goriva na 1,60 eura”, upozorio je.
Udari na standard građana
Posebno su, ističe, izloženi oni s nižim primanjima koji teško podnose rast troškova života.
“Hrana mora ići gore zbog umjetnog gnojiva i zbog transporta, ne samo zbog pohlepe trgovaca. Ona će sigurno ići gore. Pogotovo će kroz turističku sezonu cijene rasti”, kaže za N1
Rast cijena hrane i energenata dodatno će opteretiti kućanstva koja već sada jedva spajaju kraj s krajem.
Strukturni problemi i poljoprivreda
Fižulić upozorava da Hrvatska ima dugoročne slabosti koje dodatno pogoršavaju situaciju.
“Hrvatsko društvo je rezistentno na promjene jer se boji promjena kao takvih. U narednom inflacijskom valu koji neminovno slijedi stradat će umirovljenici i oni sa slabijim primanjima, a oni su osnovno biračko tijelo HDZ-a. A oni će najviše stradati.”
Dodaje da domaća poljoprivreda zaostaje desetljećima, a ruralni prostor je devastiran, što dodatno povećava ovisnost o vanjskim izvorima.
Turizam između prilike i rizika
Govoreći o turizmu, Fižulić ističe da će rezultati ovisiti o kretanju potražnje.
“Turizam će se adaptirati na potražnju. Ako potražnja bude veća, cijene će ići gore, a ako bude manja ići će dolje. Ovisit će o tome koliko će turista doći na Jadran. Imamo miks različitih posljedica moje mogu pogodovati hrvatskom turizmu i zaradi u ovoj sezoni, a mogu tu zaradu i umanjiti”, smatra.
Političke kontradikcije i globalni odnosi
Ukazuje i na paradoks domaće politike i raspoloženja građana.
“S jedne strane dvije trećine građana uporno tvrdi da država ide u krivom smjeru, a s druge imamo istog premijera već deset godina i istu stranku na vlasti već tri desetljeća. To je kontradiktorno.”
Posebno kritizira odnos Hrvatske prema međunarodnim partnerima i aktualnim sukobima.
“Taj rat je enormno nepopularan. Svi koji imaju bilo kakav pozitivan odnos s Donaldom Trumpom dobivaju batine na izborima i dolazi do smjena vlasti. To će se događati i u narednom razdoblju, a hrvatska politika ne zna sebe postaviti u odnosu na SAD kao našeg strateškog saveznika u vrijeme kada se taj saveznik ponaša protivno međunarodnom pravu i protivno elementarnoj ljudskoj logici i osjećaju za pravdu. I čime se onda bavi domaća politika? Benzinskim turizmom. A ovakva cijena energenata nije bila ukalkulirana niti u proračun niti u projekciju rasta BDP-a niti u zaduživanja. Cijela matematika vam je srušena, a vi ne znate kako da je ispravite i svedete u nove okvire.”
Kritika društva i političke elite
Na kraju je iznio oštru ocjenu stanja u društvu i načina na koji se donose odluke.
“No nema ni političke hrabrosti, a ni intelektualnog kapaciteta da se promišlja na taj način. Problem je puno dublji. Živimo u vrijeme društvenih mreža, banalnosti i površnosti, a pred nama se događa AI revolucija koja prvi puta mijenja čovjeka. Američko tržište rada je u slobodnom padu, a postoji gospodarski rast. To se nikada prije nije događalo. U Hrvatskoj je intelektualna lijenost političke elite tolika da je to zaprepašćujuće. Mi smo se u proteklih godinu dana bavili Thompsonom, dočekom reprezentacija, naoružavanjem susjeda… Ukrajinski rat vodi se dronovima, a mi kupujemo avione. Ne vidim da itko raspravlja o tome što nama upće treba. Mi prebrojavamo ročnike i koliko njih ima priziv savjesti. Ovdje je jedna provincijska žabokrečina i politička zapuštenost. U takvoj lijenosti duha mi doživljavamo svijet koji s mijenja preko noći i u kojemu su sva pravila igre odbačena, u kojemu Trump radi što hoće, a Izrael bira ljude koje će ubiti bilo gdje. Mi u takvom svijetu živimo potpuno nepripremljeni i bavimo se benzinskim turizmom”, zaključio je.
