Sukob na Bliskom istoku, koji traje već mjesec dana, počinje imati posljedice daleko izvan energetskog sektora. Sve izraženiji poremećaji u opskrbi naftom i plinom postupno se prelijevaju na svakodnevni život, stvarajući pritisak na proizvodnju i cijene brojnih proizvoda.
Hormuški tjesnac u središtu globalnog poremećaja
Jedan od ključnih razloga krize jest ograničen protok energenata kroz Hormuški tjesnac, što je smanjilo globalnu opskrbu za oko 20 posto. Taj poremećaj izazvao je lančanu reakciju na tržištima, pri čemu posljedice više nisu ograničene samo na gorivo.
Manjak sirove nafte već utječe na dostupnost petrokemijskih proizvoda koji su nužni za proizvodnju robe široke potrošnje – od odjeće i obuće do plastičnih vrećica.
Nestašica plastike i sirovina širi se tržištem
Rast cijena sirovina poput plastike, gume i poliestera dodatno opterećuje proizvodne lance. Posebno je pogođena Azija, koja čini više od polovice svjetske proizvodnje i uvelike ovisi o uvozu energenata.
U pojedinim državama već su vidljivi konkretni poremećaji:
- u Južnoj Koreji zabilježena je panična kupnja vreća za smeće,
- Tajvan je otvorio posebnu telefonsku liniju za proizvođače bez plastike,
- uzgajivači riže upozoravaju na moguće povećanje cijena zbog nestašice ambalaže.
U Japanu se pojavljuju zabrinutosti u zdravstvenom sustavu, gdje bi manjak plastičnih medicinskih cjevčica mogao utjecati na terapije za kronične bolesnike.
Industrija upozorava: Poremećaj se prelijeva na sve sektore
Posljedice nestašice sirovina već se osjećaju u različitim industrijama. Posebno su ugroženi proizvodi koji ovise o plastici i derivatima nafte.
“Ovo se vrlo, vrlo brzo prelijeva na sve: pivo, tjesteninu, čips, igračke, kozmetiku”, rekao je Dan Martin, suvoditelj poslovne inteligencije u tvrtki Dezan Shira & Associates, koja pomaže međunarodnim poduzećima pri širenju u Aziji.
Dodatno je upozorio na širi utjecaj na industriju:
“Derivati nafte također su potrebni za proizvodnju ljepila za obuću i namještaj, industrijskih maziva za strojeve te otapala za boje i čišćenje”, dodao je Martin. “Poremećaj u opskrbi naftom i brodskom prijevozu vrlo se brzo prenosi na petrokemijsku industriju i potrošačku robu.”
Inflacija i rast troškova već pogađaju gospodarstvo
Kako proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, povećani troškovi postupno se prenose na krajnje potrošače. Istodobno, logistika i transport postaju skuplji, što dodatno pogoršava situaciju.
Upozorenje dolazi i s međunarodne razine:
“S tako složenim posljedicama suočavamo se u trenutku kada mnoga gospodarstva imaju ograničen prostor za ublažavanje šokova”, objavio je Međunarodni monetarni fond u ponedjeljak na svom blogu. “Iako bi rat mogao oblikovati globalnu ekonomiju na razne načine, svi putevi vode prema višim cijenama i sporijem rastu.”
Strateške rezerve i ograničene mogućnosti rješenja
Kako bi ublažile udar, države su počele koristiti strateške zalihe nafte. Međutim, problem je dublji – nestašica se odnosi i na nusproizvode nafte koji nemaju jednostavnu zamjenu.
Neke petrokemijske kompanije u Aziji već su:
- smanjile proizvodnju
- ili proglasile višu silu zbog nedostatka sirovina
Istodobno, zemlje pokušavaju pronaći alternativne izvore opskrbe, no globalna konkurencija dodatno otežava situaciju.
Eksplozija cijena plastike i ambalaže
Cijene plastičnih materijala bilježe snažan rast. Prema podacima tržišnih analitičara, u Aziji su porasle i do 59 posto od kraja veljače.
To se već reflektira na tržištu:
- cijene ambalaže rastu,
- flaširana voda poskupljuje,
- proizvođači hrane i robe široke potrošnje suočavaju se s ograničenim zalihama.
U nekim slučajevima dobavljači imaju zalihe dovoljne tek za nekoliko tjedana.
Kriza se širi iz Azije prema ostatku svijeta
Iako je Azija prva osjetila posljedice, analitičari upozoravaju da će se poremećaji postupno širiti prema zapadu.
Bliski istok ima ključnu ulogu u globalnoj proizvodnji:
- oko 17% svjetske nafte
- 30% plastične smole
- 45% sumpora za gnojiva
- 33% helija
- 22% uree i amonijaka
Zbog toga se očekuju dodatni pritisci na:
- cijene hrane
- proizvodnju elektronike
- poljoprivredu
Nedostatak sirovina postaje veći problem od cijena
Analitičari upozoravaju da se fokus s rasta cijena sve više prebacuje na fizičku nestašicu materijala.
“Glavni izazov više nije cijena, nego fizička nestašica”, navode analitičari banke. “Azija više nije isključivo u fazi prevencije.”
Istodobno, pojedini proizvođači odgađaju nabavu sirovina u nadi da će se tržište stabilizirati.
Tvrtke traže alternativna rješenja
Kako bi smanjile troškove, neke kompanije već prilagođavaju proizvodnju:
- smanjuju količinu plastike u ambalaži
- razmatraju korištenje papira, stakla ili aluminija
No takve promjene zahtijevaju vrijeme i dodatna ulaganja, a prelazak na reciklirane materijale često je višestruko skuplji.
Neizvjesnost među proizvođačima
Situacija na tržištu izaziva zabrinutost među poduzetnicima.
“Zapravo nema puno izlaza, osim smanjiti proizvodnju i trošiti manje energije”, rekao je. “Sve se tvrtke međusobno natječu. Svi su u istoj poziciji.”
Dodatno svjedočanstvo dolazi iz proizvodnog sektora:
“Zabrinut sam”, rekao je Qiu. “Cijela industrija osjeća isto. Nitko ne zna kako će se rat razvijati.”
