Cijeli grad je u šoku, a stručnjaci sada otvoreno govore o onome čega su se mnogi pribojavali
Ubojstvo 19-godišnjeg dostavljača hrane u Drnišu ponovno je otvorilo pitanje koliko je sustav spreman zaštititi građane od osoba koje su već počinile teška kaznena djela. Nakon uhićenja 50-godišnjeg Kristijana Aleksića, javnost je ostala potresena detaljima slučaja, a stručnjaci su u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” upozorili na ozbiljne propuste u procjenama opasnih počinitelja.
Kriminalist Željko Cvrtila i neuropsihijatar prof. dr. sc. Ivan Urlić govorili su o mogućim slabostima pravosudnog i zdravstvenog sustava te o tome kako je osoba s takvom prošlošću ponovno završila u središtu brutalnog zločina.
“Cijela država ima traumu”
Cvrtila smatra da je odluka o zatvaranju škola i vrtića u Drnišu bila opravdana zbog posljedica koje je tragedija ostavila na građane.
“S obzirom na sam događaj, sigurno je odluka bila dobro donesena. Što se tiče same sigurnosti, ona je sada manje bitna, ali je možda ipak važna zbog traume – da prođe jedan dan, da se djeca i svi ostali malo od toga odmore te da se stručne službe pripreme, uđu u škole i porazgovaraju sa svima koji bi mogli imati traume zbog toga”, rekao je Cvrtila.
Dodao je kako posljedice neće osjećati samo Drniš.
“Mislim, cijeli grad će imati traumu, zapravo cijela država ima traumu. Mislim da nema čovjeka kojeg to nije ozbiljno pogodilo”, izjavio je.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije samo sam zločin nego i činjenica da je osobi s ranijim teškim kaznenim djelima ponovno omogućeno da počini ubojstvo.
Urlić upozorio na težak poremećaj ličnosti
Profesor Ivan Urlić istaknuo je kako ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno mentalno zdravlje i pravodobno praćenje osoba koje predstavljaju opasnost za okolinu.
“Još jedanput se pokazuje zapravo da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Jedino što je korisno jest da kao društvo razmislimo što smo mogli bolje napraviti i sve te komponente koje sudjeluju u ovakvom slučaju”, rekao je Urlić.
Govoreći o profilu počinitelja, naveo je ozbiljne poremećaje osobnosti.
“Očito je da je osoba antisocijalno nastrojena i da je to težak poremećaj ličnosti i puno više od toga. Radi se zapravo o sociopatskoj ličnosti, vjerojatno s elementima shizofrene strukture ličnosti”, kazao je.
Dodao je kako osobe koje ne pokazuju empatiju ni kajanje predstavljaju ozbiljan rizik.
“Ovdje se očito nešto propustilo, odnosno nismo kao društvo, sa svim svojim komponentama koje ulaze u kontrolu ovakvih slučajeva, bili dovoljno oprezni, dovoljno pažljivi”, upozorio je.
Urlić je objasnio i da forenzička psihijatrija sudu daje stručne procjene, ali konačnu odluku donosi sud.
Cvrtila traži stroži sustav i dugotrajan nadzor
Cvrtila smatra da odgovornost nije jednako raspoređena te da ključnu ulogu imaju procjene stručnjaka i odluke pravosuđa. Posebno je kritizirao način na koji se u Hrvatskoj određuje izlazak osuđenika na slobodu.
“Kod nas, nakon što ste odslužili deset ili 15 godina, idete automatski van. Kod njih je situacija da vi dobijete 15 godina i svake godine ili svake dvije do tri godine idete ponovo na povjerenstvo koje odlučuje o vašoj situaciji. Tako možete provesti cijeli život u zatvoru ako stručnjaci procijene da niste sposobni dalje funkcionirati u zajednici. Kod nas, nakon 15 godina, on zdrav, živ, normalan, nenormalan – izlazi”, naglasio je.
Predložio je model u kojem bi osobe nakon izlaska iz zatvora godinama bile pod stručnim nadzorom.
“Treba se procjenjivati ili treba dati mogućnost da, kad osoba izađe, sljedećih pet do deset godina bude pod stalnim nadzorom stručnjaka, vještaka i tako dalje. I ako se vidi da ne može funkcionirati, da ju se vrati u zatvorsku ustanovu ili u psihijatrijsku ustanovu”, rekao je.
Dodao je i da nije neizvedivo da osoba cijeli život ostane smještena u psihijatrijskoj ustanovi ako predstavlja trajnu opasnost.
Podsjetio na slučaj Srđana Mlađana
Govoreći o ranijim slučajevima, Cvrtila je spomenuo i Srđana Mlađana, za kojeg kaže da je također pušten nakon procjene da može funkcionirati u društvu.
“Nakon toga on ode van, počini dvije pljačke, a budući da ga policija traži, ubije policajca”, podsjetio je.
Smatra da bi upravo takvi slučajevi trebali otvoriti pitanje učinkovitosti postojećih procjena stručnjaka.
Forenzička psihijatrija ima ključnu ulogu
Urlić je rekao kako je počinitelj već bio dvaput vještačen, proveo 12 godina u zatvoru i bio pod nadzorom zdravstvenih službi, zbog čega su određene procjene njegove ličnosti već postojale.
Naglasio je da ponovno počinjenje ubojstva nakon toliko vremena ukazuje na duboke poremećaje kontrole agresije.
“Ta osoba ne može vladati svojim porivima, svojim agresivnim, destruktivnim porivima. Ne može razmišljati o značenju svoga djela, ne može potražiti nikakvu pomoć”, rekao je.
Na kraju je upozorio da stručnjaci moraju jasno ukazati kada se pojedine osobe ne smiju vraćati među građane.
“I onda zapravo što može napraviti forenzička psihijatrija, koja, slažem se, ima tu iznimno važnu i povremeno ključnu ulogu, jest ukazati da se takva osoba ne može tek tako vratiti među stanovništvo i sijati strah”, zaključio je Urlić.
