Njemačko gospodarstvo suočava se s teškim pritiskom kineske konkurencije, a posljedice se već osjećaju u industriji i na tržištu rada. Nova analiza upozorava da je zemlja izgubila stotine tisuća radnih mjesta dok kineske kompanije agresivno osvajaju europska tržišta.
Njemačka se posljednjih godina sve teže nosi s rastom kineskog izvoza, a najnovija studija londonskog think tanka Centar za europsku reformu upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne. Autori studije, Sander Tordoir i Brad Setser, tvrde da je upravo Njemačka postala “epicentar drugog kineskog šoka”.
Prema njihovoj analizi, kineske kompanije ubrzano preuzimaju tržišne udjele njemačkim proizvođačima, ne samo na kineskom tržištu nego i diljem Europe te ostatka svijeta. Najviše su pogođene automobilska, kemijska i strojarska industrija, koje godinama čine okosnicu njemačkog gospodarstva.
Industrija pada, izvoz slabi
Njemačka industrijska proizvodnja već duže vrijeme bilježi pad. Prema podacima iz studije, sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida.
Autori upozoravaju da Berlin pogrešno procjenjuje uzroke problema. Smatraju da glavni razlog krize nisu birokracija ni visoki troškovi energije, nego kineska strategija izvoza i snažna državna podrška tamošnjim kompanijama.
“Berlin se ne brani, iako taj šok podriva gospodarsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima”, navodi se u studiji.
Pad bilježi i njemački izvoz u Kinu, a procjenjuje se da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP-a.
Istodobno Europska unija pokušava zaštititi domaću industriju. Europski parlament dodatno je pooštrio pravila za uvoz čelika pa su količine čelika koje mogu ući u EU bez carina gotovo prepolovljene, na 18,3 milijuna tona godišnje.
Za sav uvoz iznad te kvote predviđena je carina od 50 posto.
Kina ruši cijene i osvaja tržišta
Studija navodi da kineski izvoz raste znatno brže od globalne trgovine. U prvom tromjesečju ove godine kineski izvoz rastao je oko 15 posto brže od svjetske trgovine.
Autori tvrde da kineske tvrtke imaju snažnu pomoć države kroz subvencije, povoljne kredite i jeftino zemljište, što im omogućuje proizvodnju po nižim troškovima od europske konkurencije.
Dodatnu prednost Kini daje i valuta renminbi. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, kineska valuta umjetno je podcijenjena za najmanje 16 posto, dok neki ekonomisti smatraju da je razlika i do 30 posto.
Zbog toga kineski proizvodi postaju još konkurentniji na svjetskom tržištu.
Njemačka autoindustrija pod najvećim pritiskom
Najveće promjene događaju se u automobilskoj industriji. Kina je prošle godine, prema pojedinim procjenama, dosegla izvoz od čak deset milijuna automobila godišnje, iako se ranije očekivalo da će tu razinu dosegnuti tek 2030. godine.
Istodobno Kina raspolaže kapacitetima za proizvodnju oko 55 milijuna automobila godišnje, uključujući najmanje 25 milijuna električnih vozila.
Budući da Kina gotovo uopće ne uvozi električne automobile, borba za kupce sada se vodi na tržištima izvan Kine. Upravo zato najveći pritisak osjeća njemačka automobilska industrija, koja sve teže zadržava svoju poziciju.
Raste strah od deindustrijalizacije
Prema procjeni autora studije, Njemačka je zbog jačanja kineskog izvoza već izgubila oko 400.000 radnih mjesta.
Upozoravaju da bi prebrzo gašenje industrije moglo dovesti do trajnog gubitka proizvodnih kapaciteta i znanja bez odgovarajuće zamjene.
Osim gospodarskih posljedica, ističe se i politički rizik jer velika ovisnost o Kini povećava mogućnost kineskog utjecaja na Njemačku i Europu.
Ekonomisti smatraju da smanjenje birokracije i deregulacija neće biti dovoljni za spas gospodarstva te upozoravaju da će Njemačka morati snažnije podržati europske mjere zaštite od kineske trgovinske politike.
U studiji se navodi i da će njemački kancelar Friedrich Merz uskoro morati otvoriti osjetljivu raspravu o odnosu Europe prema Kini. Francuska je pitanje kineskog gospodarskog modela već stavila među glavne teme summita skupine G7 koji se održava u lipnju.
