UN-ova monitorica upozorila na zastoj u postupku koji je Srbija preuzela još prošle godine, a odgovori iz Ministarstva pravde i dalje ne stižu
Postupak protiv Vojislava Šešelja i još četvero optuženih ponovno je otvorio pitanje odnosa Srbije prema predmetima koje joj je prepustio međunarodni sud. Iako je predmet još početkom 2024. prebačen iz Haaga u Beograd, cijeli slučaj danas stoji bez vidljivog napretka, a iz srpskih institucija mjesecima nema odgovora.
Prema posljednjem izvješću Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove UN-a, srpsko Ministarstvo pravde nije dostavilo ni osnovno preliminarno mišljenje potrebno za nastavak procesa. Zbog toga je monitoring postupka praktički zapao u slijepu ulicu.
Optužnica potvrđena još 2023. godine
Predmet se ne odnosi na novi ratni zločin, nego na nepoštivanje suda. Uz Šešelja su obuhvaćeni i Miljan Damjanović, Miroljub Ignjatović, Ljiljana Mihajlović i Ognjen Mihajlović.
Tereti ih se za navodno objavljivanje povjerljivih informacija i identiteta zaštićenih svjedoka iz postupaka vođenih pred Haškim tribunalom.
Prema podacima IRMCT-a, optužnica je potvrđena 11. kolovoza 2023. godine, dok je predmet 29. veljače 2024. službeno ustupljen Srbiji na daljnje procesuiranje.
Od tada je uveden i međunarodni nadzor kako bi se pratilo vodi li se postupak ozbiljno i nepristrano. No upravo je taj nadzor sada pokazao ozbiljan problem.
Monitorica mjesecima bez odgovora iz Srbije
Monitorica Dagmara Albrecht u svom je najnovijem izvješću navela kako od studenoga 2025. godine nije dobila nikakve nove informacije od srpskih vlasti, iako je ranije najavljeno da će dokumentacija biti dostavljena.
U izvješću se ističe da je prema Ministarstvu pravde Srbije poslano više upita, ali odgovori nisu stigli.
Situacija je dodatno izazvala pažnju jer je Srbija predmet formalno preuzela upravo uz obvezu da postupak vodi učinkovito i u skladu s međunarodnim standardima.
“Ako Srbija želi pokazati da može sama procesuirati predmete koje joj međunarodni sud ustupi, onda se to ne dokazuje šutnjom. Dokazuje se radom.”
U diplomatskim i pravosudnim krugovima ovakvi zastoji često izazivaju zabrinutost jer ostavljaju dojam proceduralnog odugovlačenja i administrativne blokade.
Nova misija u Beogradu zbog zastoja
Zbog izostanka odgovora monitorica je najavila i novi odlazak u Beograd kako bi izravno pokušala dobiti informacije od nadležnih institucija.
Takav potez dodatno je pojačao dojam da komunikacija između međunarodnog mehanizma i srpskih tijela ozbiljno zapinje.
Predmeti koje Haag ustupi državama regije već su ranije izazivali polemike oko brzine postupanja i političke volje za nastavak procesa. U ovom slučaju dodatnu težinu daje činjenica da se radi o osjetljivim optužbama vezanim uz zaštićene svjedoke i povjerljive informacije.
Slučaj ponovno otvorio staro pitanje suradnje s Haagom
Cijela situacija ponovno je aktualizirala pitanje koliko su države regije spremne samostalno voditi osjetljive predmete nakon što međunarodni pritisak oslabi.
Nitko od optuženih nije proglašen krivim i svi imaju pravo na obranu i pošten postupak. Ipak, činjenica da predmet mjesecima nema konkretan pomak izazvala je niz pitanja o učinkovitosti procesa.
“Kada međunarodni sud mora ići po odgovore koje bi jedna država normalno trebala poslati službenim putem, onda nešto ozbiljno ne štima.”
Haški mehanizam nastavlja pratiti razvoj događaja, dok se od srpskih institucija i dalje očekuje službeno očitovanje o daljnjem tijeku postupka.
