Ministarov primjer podigao buru
Ukidanje poreza na dohodak na mirovine od početka iduće godine predstavljeno je kao važna mjera za zaštitu standarda umirovljenika. No podaci pokazuju da će najveću korist imati samo dio građana s vrlo dugim radnim stažem i iznadprosječnim primanjima.
Ministar financija Tomislav Ćorić objasnio je da bi umirovljenik koji sada prima 1.000 eura bruto, odnosno 954 eura neto, nakon ukidanja poreza mogao imati 46 eura više svakog mjeseca. Taj je primjer predstavljen kao dokaz da će umirovljenici osjetiti konkretno rasterećenje već od 1. siječnja.
Ipak, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2026. godine, čija je isplata realizirana u svibnju, pokazuju da takva mirovina nije uobičajena među većinom korisnika takozvanih radničkih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Većina umirovljenika daleko je od iznosa koji je naveo ministar
Statistika HZMO-a pokazuje da je prosječna redovna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora iznosila 720,09 eura. Kod starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika prosjek je bio 799,22 eura, dok je prosječna prijevremena starosna mirovina iznosila 602,43 eura.
Prijevremena starosna mirovina kojoj je ukinuta penalizacija dosegnula je prosjek od 746,69 eura.
To znači da primjer koji je koristio ministar značajno odskače od stvarnih prosjeka koje prima velik broj hrvatskih umirovljenika.
Podaci dodatno pokazuju da prag od 954 eura neto uglavnom dosežu samo korisnici koji iza sebe imaju vrlo dug radni vijek.
Samo oni s dugim stažem prelaze prag od 954 eura
Kod redovnih starosnih mirovina prosjek iznad iznosa koji je naveo ministar pojavljuje se tek kod umirovljenika s 39 godina staža. U toj skupini prosječna neto mirovina iznosi 989,75 eura.
Takvih korisnika ima ukupno 112.142.
Kod starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika nijedna skupina prema godinama staža ne doseže prosjek od 954 eura. Čak i oni s 46 i više godina staža imaju prosječnu mirovinu od 918,59 eura.
Slična je situacija i kod običnih prijevremenih starosnih mirovina. Najveći prosjek bilježi skupina s 46 i više godina staža, ali i tamo prosječna mirovina doseže tek 815,78 eura.
Ni korisnici prijevremenih starosnih mirovina zbog stečaja poslodavca prosječno ne dolaze do razine koju je ministar koristio kao primjer.
Tek mali broj građana ulazi u iznimku
Jedina iznimka pojavljuje se kod dijela korisnika prijevremene starosne mirovine bez penalizacije. U toj kategoriji prosjek iznad 954 eura imaju skupine s 45 godina staža te one s 46 i više godina staža.
Riječ je o svega 416 korisnika.
Kada se zbroje sve promatrane kategorije radničkih mirovina, dolazi se do procjene da se u razredima staža gdje prosječna neto mirovina doseže ili prelazi 954 eura nalazi oko 112.558 korisnika.
To čini približno 17,3 posto od ukupno 649.173 mirovina u tim kategorijama.
U fokusu manjina s iznadprosječnim primanjima
Brojke pokazuju da se najveća korist od ukidanja poreza na mirovine odnosi prvenstveno na manji dio umirovljenika koji imaju dug radni staž i primanja veća od prosjeka.
Istodobno, većina korisnika starosnih i prijevremenih mirovina i dalje ostaje ispod razine koju je ministar financija koristio kao ilustraciju budućih povećanja.
Prema dostupnim podacima, riječ je o procjeni temeljenoj na prosjecima po razredima staža, a ne o točnom broju pojedinačnih mirovina koje prelaze navedeni prag. Ipak, statistika pokazuje da se radi o manjini umirovljenika s dugim stažem i višim primanjima.
