Kršćanski svijet slavi Božić, rođenje Isusa Krista. Vrijeme je to vjerskog i obiteljskog zajedništva, tradicije i običaja poput kićenja božićnog drvca na Badnjak. Mnogi stariji Hrvati sjećaju se i vremena kada se Božić nije slavio javno, na državnoj razini, a to je bilo doba bivše Jugoslavije.
Naime, djeca su na Božić redovito išla u školu, a Zagreb se kitio tek uoči Nove godine i to isključivo girlandama, lampicama i zvjezdicama, a u izlozima su bili Djeda Mrazovi.
U bivšoj državi proslava Božića nije bila zabranjena, ali nije bila ni javna. Negdje se to provodilo rigoroznije, a u nekim su dijelovima SFRJ katolici bili slobodniji te su nesmetano išli na misu polnoćku. Članovi partije u pravilu nisu slavili Božić.
Hrvati se prisjetili posebnih ukrasa za božićno drvce: Neprocjenjivi
No, jedna stvar koja nadilazi politiku i režime su sjećanja na djetinjstvo i obiteljske običaje, čak i iz sustava koji prema vjerskim blagdanima nije imao afirmativan pristup. Jedna Hrvatica je u Facebook grupi Retroteka objavila fotografije ukrasa kakve pamte svi iz bivše Juge, koji su uživali u ukrašavanju božićnog drvca.
“Ptičice za bor iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Još se dobro drže”, napisala je uz objavu fotografije ukrasa. Mnogi svjedoče da su ukrasi tada jednostavno bili drugačiji, ali i kvalitetniji. “Imala sam ih kao dijete”, “Neprocjenjivo”, “Prekrasne su, sav ovaj kineski škart ne vrijedi niš”, “Čuvajte ih kao malo vode na dlanu”, pišu ljudi u komentarima. Mnogi slične ukrase imaju i dan danas te potvrđuju da su i dalje čitavi, piše Dnevno.hr
Kuglice su uglavnom bile izrađene od stakla, a osim popularnih ptičica neki su božićno drvce ukrašavali i ribicama, zvoncima, mašnama ili ukrasima u obliku češera.
