Prema pisanju izraelskih medija, Srbija je europska zemlja koja stoji iza vojnog ugovora vrijednog 1,64 milijarde dolara (oko 1,4 milijarde eura), potpisanog s izraelskim obrambenim divom Elbit Systems. Radi se o jednom od najvećih ugovora ove vrste u regiji, a trajat će pet godina.
Što Srbija dobiva ovim ugovorom?
Elbit je prošlog tjedna najavio ugovor o opskrbi preciznim topničko-raketnim sustavima dugog dometa i bespilotnim letjelicama, no tada nisu otkrili ime kupca. Tek kasnije otkriveno je da je riječ o Srbiji, prenosi Times of Israel.
Paket uključuje širok spektar borbenih i izviđačkih dronova, među kojima su i tzv. loitering sustavi – bespilotne letjelice koje se mogu zadržavati u zraku prije udara. Dio sustava opremljen je i umjetnom inteligencijom, a predviđena je i uporaba osobno upravljanih dronova za taktičke i operativne misije.
Napredni sustavi za nadzor i komunikaciju
Osim borbenih sustava, ugovor uključuje i isporuku rješenja temeljenih na ISTAR kapacitetima – obavještajnim i izviđačkim tehnologijama. To obuhvaća:
- – SIGINT i COMINT sustave (prikupljanje i analiza signala i komunikacija),
- – elektroničko ratovanje,
- – napredne elektrooptičke sustave i tehnologije za noćno motrenje.
Predviđeno je i unapređenje postojećih borbenih vozila te uvođenje zaštitnih sustava nove generacije.
Digitalizacija vojske – strateški cilj
Jedan od ključnih elemenata ugovora je potpuna digitalizacija vojske. Elbit će isporučiti C4ISR rješenja – zapovjedno-nadzorne aplikacije i komunikacijske sustave koji povezuju sve razine vojnog djelovanja.
To znači da će vojska imati integrirani sustav zapovijedanja, od strateške razine do taktičke, odnosno sve do posljednjeg vojnika i vozila na terenu. Prema Elbitu, riječ je o „najnovijoj generaciji softverskih i mrežnih borbenih rješenja“.
Ovim ugovorom Srbija jasno pokazuje namjeru daljnje modernizacije i jačanja svojih vojnih kapaciteta. Isporuke će se odvijati u narednih pet godina, a analitičari smatraju da se radi o najopsežnijem poslu srpske vojske u posljednjem desetljeću.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest – kako će na ovakav ugovor reagirati susjedne zemlje i međunarodna zajednica, budući da se u regiji već dulje raspravlja o ravnoteži vojne moći.
