Nova studija provedena na mravima s Fidžija pokazala je kako ni izolirani otoci nisu pošteđeni ljudskog utjecaja. Analiza DNK endemskih vrsta otkrila je da čak 79 % populacija opada, što potvrđuje globalni trend drastičnog nestanka insekata.
Dokazi iz muzeja
Istraživanje objavljeno u časopisu Science temelji se na genetskoj analizi primjeraka pohranjenih u muzejskim zbirkama. Time su znanstvenici prvi put dobili povijesni uvid u populacijske promjene na udaljenim tropskim otocima. Rezultati pokazuju da je opadanje započelo već dolaskom ljudi prije tri tisuće godina, a naglo ubrzano u zadnja tri stoljeća, paralelno s europskim kolonijalizmom, globalnom trgovinom i razvojem poljoprivrede.
„Ovo je nova vrsta dokaza za ono što smo dugo sumnjali – da su i vrste razvijene u izolaciji u ozbiljnom padu“, izjavio je entomolog Evan Economo s Instituta za znanost i tehnologiju Okinawa, jedan od autora istraživanja.
Globalni problem
Slični trendovi bilježe se diljem svijeta. U Njemačkoj je broj letećih insekata u prirodnim rezervatima pao za 75 % u manje od 30 godina. U SAD-u je populacija kornjaša smanjena za 83 % u 45 godina, a u Europi je broj leptira travnjaka u samo desetljeću pao za 36 %.
Stručnjaci ističu da su glavni razlozi:
- – gubitak staništa,
- – pesticidi,
- – klimatske promjene,
- – svjetlosno onečišćenje.
Izolirani otoci poput Galapagosa, Havaja i Fidžija posebice su ranjivi jer su dom jedinstvenim vrstama razvijenima bez dodira s ostatkom svijeta. Upravo zato njihov nestanak znači gubitak cijelog dijela globalne bioraznolikosti.
Vrijeme istječe
Entomolozi sve glasnije upozoravaju na „apokalipsu insekata“. Nestanak ovih sitnih bića prijeti lančanim posljedicama za cijele ekosustave – od oprašivanja biljaka do opstanka većih životinja. „Moramo koristiti više metoda i pratiti više područja da bismo razumjeli i zaustavili ovaj proces“, poručuje Economo.
