Iako je listopad završio uz blage temperature i promjenjivo vrijeme, meteorolozi upozoravaju da bi zima 2025./2026. mogla početi ranije nego što smo navikli. Prema najnovijim dugoročnim prognozama Severe Weather Europe, već od 1. prosinca očekuje se slabljenje polarnog vrtloga i prodor arktičkih zračnih masa prema europskom kopnu.
Ovaj razvoj situacije mogao bi uzrokovati nagli pad temperatura i pojavu prvog snijega mnogo ranije nego proteklih godina, osobito u sjevernim i središnjim dijelovima kontinenta. Stručnjaci upozoravaju da nas čeka neuobičajeno dinamična jesen, ali i zima s izraženim kontrastima – dok će jug Europe ostati relativno topao, sjever bi se mogao suočiti s pravim zimskim scenarijem.
Rossbyjevi valovi i polarna dinamika: ključni uzrok promjena
Prema analizi meteorologa, u središtu nadolazećih promjena nalaze se tzv. Rossbyjevi valovi – ogromni valovi u atmosferskom tlaku koji oblikuju vremenske obrasce iznad sjeverne hemisfere. Oni će u studenom i prosincu igrati ključnu ulogu u preusmjeravanju mlazne struje koja određuje kretanje ciklona i anticiklona nad Europom.
„Slabljenje polarnog vrtloga i aktivacija Rossbyjevih valova mogli bi otvoriti ‘koridor hladnoće’ iz Arktika prema središnjoj Europi“, objašnjavaju meteorolozi Severe Weather Europe, upozoravajući da će nagle promjene temperature i tlaka biti izraženije nego prethodnih sezona.
Za razliku od Sjeverne Amerike, koja će ove zime vjerojatno doživjeti oštre temperaturne kontraste između zapada i istoka, Europa bi mogla imati stabilniji, ali hladniji početak zime.
Studeni: mir pred oluju
U prvoj polovici studenog očekuju se iznadprosječne temperature u većem dijelu kontinenta, posebno na jugu i istoku Europe. Iznimka će biti sjeverozapad – područje pod utjecajem hladnijeg zraka iznad Atlantskog oceana, gdje bi moglo doći do padalina i prvih mrazeva.
„Stabilan tlak zraka iznad srednje Europe trenutno štiti veći dio kontinenta od arktičkih proboja, no to bi se moglo promijeniti krajem mjeseca“, navodi analiza Severe Weather Europe.
Snijeg u ovom razdoblju ostat će ograničen na planinske regije Alpa i Pirineja, dok se u nižim područjima još uvijek očekuje jesenski obrazac vremena.
Preokret sredinom mjeseca: temperature padaju, tlak raste
Sredinom studenog meteorolozi predviđaju naglu promjenu – topla masa zraka zadržat će se iznad Skandinavije i Baltičkih zemalja, ali će zapadna i središnja Europa početi osjećati padajuće temperature.
Francuska, Benelux i Ujedinjeno Kraljevstvo mogli bi ući u razdoblje hladnijih trendova, dok će niz Rossbyjevih valova dodatno destabilizirati vremenske obrasce. Snježne padaline i dalje će biti rijetke, ali se zime na sjeveru počinju ranije formirati. Finska i Švedska, prema prognozama, prve će osjetiti dolazak arktičkog zraka.
Početak prosinca: dolazak arktičkog zraka i “hladni koridor”
Najveći zaokret očekuje se s početkom meteorološke zime – 1. prosinca. Modeli pokazuju formiranje visokog tlaka nad Grenlandom i polarnim regijama, što će potaknuti pojačane ciklone nad sjevernom Europom.
„Sustav niskog tlaka nad Skandinavijom otvorit će pravi zimski koridor hladnoće, kroz koji će se arktički zrak spuštati prema središnjoj Europi“, navodi Severe Weather Europe.
Topliji zrak ostat će zarobljen južno od Alpa, pa će Španjolska, Italija i dijelovi Balkana i dalje imati iznadprosječne temperature, dok će se sjever kontinenta hladiti.
Stratosferski signal: usporavanje polarnog vrtloga
Meteorolozi posebno upozoravaju na signal iz stratosfere – neobično slabljenje i usporavanje polarnog vrtloga, što može uzrokovati nestabilnost atmosfere i prodor hladnog zraka u niže slojeve.
Ova pojava, rijetka za rani prosinac, prema analizama bi mogla dovesti do naglog spuštanja arktičkog zraka i stvaranja rana zimskih oluja u sjevernoj i istočnoj Europi. Snijeg bi se mogao proširiti i na niže nadmorske visine u Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj, dok će Alpe i Švicarska zabilježiti obilnije padaline na višim terenima.
Zima 2025./2026.: neobičan početak i neizvjestan nastavak
Analize ECMWF, CFSv2 i NOAA modela potvrđuju trend hladnijeg početka zime, ali uz veliku neizvjesnost u pogledu njenog daljnjeg razvoja. Stručnjaci napominju da bi središnji dio Europe mogao imati promjenjivu zimu, s čestim prelascima iz toplijih u hladnije faze.
Mediteran će, prema svemu sudeći, ostati uglavnom suh i topao, dok bi sjeverna i istočna Europa mogle iskusiti najhladniji početak zime u posljednjih deset godina.
Meteorolozi ističu da se slabljenje polarnog vrtloga i učestalije arktičke invazije uklapaju u obrazac klimatske varijabilnosti, ali i podsjećaju da će zima 2025./2026. biti sve samo ne obična.
