Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je podigao političke tenzije u Europi nakon što je na konferenciji za medije dao izjavu koja je u samo nekoliko sati obišla svijet. Pred kamerama je upozorio da bi potencijalni rat europskih sila protiv Rusije završio „tako brzo da ne bi bilo nikoga za pregovore“, koristeći pritom rusku riječ označenu kao posebno oštru i izravnu.
Putinova poruka, izrečena gotovo četiri godine nakon početka rata u Ukrajini, dolazi u trenutku u kojem se europske diplomacije pokušavaju konsolidirati, a sigurnosne službe pojačavaju analize mogućih scenarija. Iako se Kremlj već ranije ograđivao od bilo kakvih namjera prema zemljama NATO-a, nova izjava ostavila je dojam najizravnije prijetnje Europi od početka sukoba 2022. godine.
Rat u Ukrajini, koji je prerastao u najkrvaviji sukob na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, ulazi u četvrtu godinu bez jasnih naznaka završetka. Unatoč masovnoj mobilizaciji i, kako navode analitičari, golemim materijalnim i ljudskim gubicima, Rusija i dalje nije uspjela slomiti otpor Kijeva. Ukrajina pak i dalje prima vojnu i logističku potporu Sjedinjenih Država i europskih država, ali sve glasnije upozorava na zamor Zapada.
Europske vlade više su puta izrazile bojazan da bi pobjeda Rusije u Ukrajini otvorila vrata napadu na neku od članica NATO-a. Putin je to i ranije nazvao „besmislicom“, no današnja izjava otvara pitanje mijenja li Kremlj komunikacijsku strategiju i priprema li teren za nove vrste pritisaka.
Na konferenciji se Putin osvrnuo i na navode u ruskim medijima prema kojima je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto upozorio da se u Europi priprema rat protiv Rusije. Predsjednik je pritom ponovio kako „Rusija ne želi rat s Europom“, ali je naglasio da je „spremna“.
„Ako Europa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga, onda bi to za Europu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati“, rekao je Putin, koristeći rusku riječ za „rat“, što je mnoge stručnjake navelo da zaključе kako je namjerno odabrao oštriji retorički ton.
Ruski predsjednik pritom je ustvrdio kako sukob u Ukrajini „nije bio pravi rat“, već „kirurška operacija“, dodajući da se takav pristup „ne bi ponovio“ u eventualnom izravnom sukobu s europskim silama. Prema pisanju Reutersa, ta izjava tumači se kao poruka da bi Rusija u mogućem širem sukobu primijenila znatno razornije metode.
Putin je ponovno optužio europske države da blokiraju pokušaje američkog predsjednika Donalda Trumpa da pronađe rješenje za prekid rata. Prema njegovim riječima, europske vlade iznose prijedloge za koje „znaju da će Moskvi biti apsolutno neprihvatljivi“, a zatim optužuju Rusiju da odbija mir.
„Oni su na strani rata“, rekao je Putin, tvrdeći da su se europske države same udaljile od mirovnog procesa prekidom izravne komunikacije s Moskvom.
Osim političkih poruka, Putin je poslao i konkretnu vojnu prijetnju – najavio je mogućnost odsijecanja Ukrajine od pristupa moru kao odgovor na napade dronovima na tankere ruske „sjene flote“ u Crnom moru, što analitičari smatraju najavom nove eskalacije na južnoj bojišnici.
Američki dužnosnici procjenjuju da je u dosadašnjim borbama poginulo više od 1,2 milijuna vojnika, ruske i ukrajinske strane zajedno. Ni Moskva ni Kijev ne iznose službene brojke, što dodatno pojačava neizvjesnost oko stvarnih razmjera ratnih gubitaka.
U Bruxellesu se u isto vrijeme sastaju ministri vanjskih poslova NATO-a kako bi raspravili daljnju potporu Ukrajini i procijenili razinu rizika u svjetlu Putinovih novih izjava.
