Ako vam se približava sljedeći “okrugli” rođendan i osjećaj prolaznosti vremena postaje sve izraženiji, nova znanstvena analiza donosi podatke koji bi mogli umiriti barem dio tih briga. Istraživači su se uhvatili u koštac s pitanjem koje intrigira ljude stoljećima – postoji li stvarna granica ljudskog života i koliko daleko ona zapravo seže.
Rezultati upućuju na to da, iako se prosječni životni vijek stalno produžuje, maksimalna dob koju čovjek može dosegnuti ostaje relativno stabilna. Drugim riječima, ljudi u prosjeku žive dulje nego prije, ali biološka granica dugovječnosti ne pomiče se istim tempom.
Analiza se temelji na podacima o 75 tisuća preminulih osoba u Nizozemskoj, čija je dob u trenutku smrti praćena tijekom razdoblja od tri desetljeća, zaključno s 2017. godinom. Umjesto da se bave klasičnim pokazateljima očekivanog životnog vijeka, znanstvenici su se usredotočili na pitanje koliko dugo pojedinac može živjeti u idealnim okolnostima, uz dobru brigu o zdravlju i bez fatalnih bolesti ili izvanrednih događaja.
Dobiveni rezultati pokazuju da se gornja granica ljudskog života kreće oko sredine drugog desetljeća nakon stote godine života. Preciznije, istraživači procjenjuju da je vrlo malo vjerojatno da bi netko mogao živjeti dulje od 115 godina, bez obzira na napredak medicine i životnih uvjeta.
Uočena je i razlika među spolovima. Prema izračunima, žene u prosjeku imaju nešto višu maksimalnu dob od muškaraca. Dok je za žene procijenjena granica 115,7 godina, kod muškaraca ona iznosi 114,1 godinu.
„Naravno da se prosječni životni vijek povećao. Međutim, sama maksimalna gornja granica se nije promijenila“, izjavio je jedan od autora istraživanja, profesor John Einmal.
Unatoč tome, povijest bilježi rijetke pojedince koji su nadmašili te statističke okvire. Prema podacima Guinnessove knjige rekorda, Jiroemon Kimura iz Japana smatra se najstarijim muškarcem u povijesti, s doživljenih 116 godina.
Posebnu pažnju posljednjih godina privukla je i Maria Branyas Morera, koja je nakon smrti francuske redovnice André proglašena najstarijom živućom osobom na svijetu. U intervjuu iz 2019. godine dugovječnost je pripisala „uređenom životu koji je bio društveno vrlo ugodan, dobar i bez incidenata“.
Morera je rođena 4. ožujka 1907. godine u San Franciscu, a s obitelji se još kao dijete preselila u Kataloniju. Preminula je u kolovozu ove godine, u 117. godini života, čime je dodatno potaknula rasprave o tome gdje se točno nalazi krajnja granica ljudskog vijeka.
Znanstvenici ističu da ovakvi slučajevi, iako iznimni, ne mijenjaju opću sliku, već potvrđuju koliko su rijetki pojedinci koji uspiju dosegnuti ili premašiti biološki maksimum. Istraživanja dugovječnosti se nastavljaju, a podaci o najstarijim ljudima i dalje se pažljivo prate u pokušaju razumijevanja mehanizama starenja.
