Berlin u mraku: 50.000 domova bez električne energije, sumnja na ljevičarski ekstremizam

Više od 50.000 kućanstava na jugozapadu Berlin ostalo je bez električne energije tijekom noći nakon požara na dijelu elektroenergetske infrastrukture, potvrđeno je iz policijskih i komunalnih izvora. Bez struje je ostalo i oko 2000 gospodarskih objekata, dok su gradske službe istodobno bile suočene s niskim temperaturama i otežanim prometom zbog obilnog snijega.

Požar je izbio na kabelskom sklopu u blizini elektrane Lichterfelde, a kvar je u kratkom roku izazvao masovni prekid opskrbe električnom energijom u nekoliko gradskih četvrti. Dijelovi grada našli su se u potpunom mraku, a intervencije hitnih službi trajale su satima.

Zbog sigurnosnih razloga evakuirano je više objekata, među kojima i dva doma za starije osobe, čiji su korisnici privremeno premješteni na sigurnije lokacije. Nije prijavljeno da ima ozlijeđenih, no šteta na infrastrukturi je značajna, a sanacija je potrajala dulje zbog vremenskih uvjeta.

Policija: postoji sumnja da je požar podmetnut

Policija je potvrdila da se istražuju okolnosti koje upućuju na mogući namjerni požar. U kratkoj objavi naveli su da je slučaj preuzela posebna jedinica zadužena za kaznena djela s političkom ili ideološkom pozadinom, što je dodatno pojačalo zabrinutost javnosti.

Prema informacijama iz istrage, Pokrajinski ured za borbu protiv kriminala uključen je zbog procjene da bi se moglo raditi o djelu koje predstavlja ugrozu javne sigurnosti i društvenog poretka. Policija zasad ne iznosi detalje o mogućim počiniteljima, no naglašava da se radi o ozbiljnom incidentu na kritičnoj infrastrukturi.

Podsjećanje na ranije napade na infrastrukturu

Incident je odmah podsjetio na slične slučajeve iz proteklih godina, kada su u Berlinu i drugim dijelovima Njemačke zabilježeni napadi na energetsku i prometnu infrastrukturu. U rujnu je na jugoistoku Berlina podmetnut požar za koji je odgovornost preuzela ekstremno ljevičarska skupina, navodeći da je riječ o dijelu takozvane „borbe protiv kapitalizma“.

U obrazloženjima takvih akcija, infrastruktura se često opisuje kao simbol gospodarskog sustava, zbog čega su željeznice, energetski vodovi i logistički centri česte mete napada.

Širi sigurnosni problem u Njemačkoj

Slični incidenti zabilježeni su i izvan Berlina. Tijekom jednog od većih napada u kolovozu, željeznička trasa između Kölna i Düsseldorfa bila je danima blokirana, što je uzrokovalo potpuni prekid putničkog i teretnog prometa na jednoj od najprometnijih europskih željezničkih linija.

Njemačke sigurnosne službe već dulje upozoravaju na porast sabotaža infrastrukture, osobito u zimskim mjesecima, kada takvi napadi imaju izravne posljedice na sigurnost građana, zdravstveni sustav i gospodarstvo.

Radovi na potpunoj normalizaciji opskrbe električnom energijom u Berlinu nastavljeni su i tijekom jutra, dok policija nastavlja istragu kako bi se utvrdilo je li riječ o tehničkom kvaru ili još jednom namjernom napadu na ključne sustave grada.